Navijači 'specijalne operacije' Moskve u Republici Srpskoj

Mediji u Republici Srpskoj, a posebno oni koji se finansiraju javnim novcem, nemaju jasne osude ruske agresije na Ukrajinu.

Najčešći termini koji se koriste u izvještavanju su "sukob u Ukrajini", "ukrajinska kriza" ili se u vijestima i dalje koristi termin "specijalna vojna operacija", koje koristi Kremlj. Izvori informacija su najviše ruske agencije, a u izvještavanju preovladava ruski narativ o dešavanjima u Ukrajini.

Prorusko izvještavanje u Javnom RTV servisu RS

U jutarnjem programu Radio Televizije Republike Srpske (RTRS) 11. maja, zabilježeno je javljanje specijalnog izvještača o "obilježavanju Dana Donjecke Narodne Republike".

Međutim, nije rečeno da se radi o teritoriji Ukrajine.

Separatisti koje podržava Rusija 2014. godine su zauzeli dijelove Ukrajine u regionu poznatom kao Donbas. Tada su izradili nepriznate "ustave" u kojima su naveli da imaju vlast nad cijelom teritorijom ukrajinskih oblasti Lugansk i Donjeck, odnosno nad više od 53.200 kvadratnih kilometara.

Vladimir Putin, ruski predsjednik, je proglasio nezavisnost separatističkih entiteta 21. februara, tri dana prije početka invazije na Ukrajinu.

RTRS je jedan od tri javna emitera u Bosni i Hercegovini (BiH), pored Radio televizije Federacije BiH (FTV), i Bosanskohercegovačke radio-televizije (BHRT).

Finansira se putem RTV takse koja iznosi 7,5 maraka (3,75 evra).

"Veličanstvena Parada u Moskvi: Crvenim trgom prodefilovalo 11.000 vojnika u više od 30 ešalona - ovacije Putinu!", "Na Dan Evrope u Varšavi ruski ambasador napadnut i ofarban crvenom bojom. Da li je Poljska zaboravila da su je nacisti prvu napali?".

Ovim naslovima je 9. maja otvorena centralna informativna emisija RTRS-a.

To je jedna od demonstracija medija u RS koji su, prema analizama portala Raskrinkavanje.ba, naklonjeni Rusiji i podliježu ruskim propagandnim narativima.

Darko Brkan, član uredničkog kolegija portala za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako ga ne iznenađuje odnos ovog javnog emitera, ali i drugih medija u RS. Ističe da se radi o dijelu sistema koji "širi dezinformacije", jer je u potpunosti ovisan o političkim uticajima.

"Na dan invazije na Ukrajinu javni servis emituje dokumentarac o predsjedniku Putinu. Samim tim nam dovoljno govori o tome kako se kreira uređivačka politika na mediju koji bi trebao da služi svim građanima i građankama koji ga plaćaju", kaže Brkan.

Film Olivera Stonea "Intervjui s Putinom" objavljen je na RTRS 24. februara 2022. godine. Prikazuje život Vladimira Putina od djetinjstva i predstavlja ga, kako je navedeno u analizi, kao "vrijednog, umjerenog političara koji želi najbolje svojoj zemlji i svijetu".

Iz RTRS-a nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da prokomentarišu način izvještavanja o ratu u Ukrajini.

SRNA koristi ruske agencije za izvore

Novinska agencija Republike Srpske SRNA, koju finansira Vlada RS, uvidom u sadržaje, u izvještajima o ratu u Ukrajini najčešće koristi kao izvor ruske novinske agencije poput TASS-a, Sputnika i RIA novosti.

Mnogo češće se prenose i stavovi ruskih zvaničnika, bez objavljivanja drugih izjava.

U izvještavanju o raketnom napadu u kojem su 8. aprila poginule najmanje 52 osobe na željezničkoj stanici Kramatorsk, objavljene su vijesti u kojima separatisti optužuju Ukrajince za taj zločin, kao i negiranje optužbi Moskve.

Ukrajina i njeni saveznici okrivili su Rusiju za taj raketni napad.

Srna je i u slučaju Buča, gdje su otkrivene masovne grobnice i na stotine mrtvih civila nakon povlačenja ruskih trupa početkom aprila, prenosila ruske državne medije, TASS i Sputnjik.

Dominiraju reakcije ruskih funkcionera, koji navode da su snimke "naručile" SAD i da je situacija u Buči "inscenirana".

U Srni su ocijenili 'tendencioznim' upit RSE o tome da prokomentarišu ocjene o proruskom izvještavanju.

"Kada je riječ o ratu u Ukrajini, Srna izvještava u skladu sa informacijama koje su joj dostupne, poštujući stav o neutralnosti", navodi se u odgovoru Tatjane Parađine, vršiteljke dužnosti glavnog i odgovornog urednika Srne za RSE.

Stav o neutralnosti je stav koji zastupaju vlasti u RS, kada je u pitanju rat u Ukrajini.

Član bh. Predsjedništva i lider vodeće partije u RS Milorad Dodik u više navrata je istakao da taj bh. entitet nije spreman da uvodi ekonomske sankcije Ruskoj Federaciji, te da podržava neutralni stav o ratu u Ukrajini.

Počasno mjesto ruskom ambasadoru, članu Predsjedništva BiH ni slova

Analize portala Raskrinkavanje.ba pokazuju da "proruske dezinformacije i netačni narativi izvor imaju u ruskim institucijama, zvaničnicima i analitičarima“. Navode i da se objavljuju, uglavnom, u formi izjava i zvaničnih saopštenja.

Tako se na Dan pobjede nad fašizmom, 9.maja, uz zastavu Ruske Federacije kao pozadina i u predsjedničkom maniru, građanima RS obratio ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov.

Govor je počeo o zajedničkim vrijednostima koje se baštine pobjedom nad fašizmom, junaštvu, hrabrosti i odanosti prema otadžbini, a završio pravdajući rusku invaziju koja se "bori protiv novog žarišta fašizma u Evropi".

I dok je ruski ambasador dobio "počasnu" poziciju, ne samo na RTRS, već i na portalima u Republici Srpskoj, stav predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića nije prenesen.

U saopštenju iz Džaferovićevog kabineta je navedeno kako fašizam nije potpuno iskorijenjen, ali i da "svijet nije naučio najvažniju lekciju – nikada više".

"Selektivno iznošenje proruskih stavova je najočitije i na primjeru u kojem je Putin glavna zvijezda medija u RS", smatra Anida Sokol, istraživačica u Media Centru u Sarajevu.

"Tu imate samo njegove riječi gdje govori zašto je ta specijalna vojna operacija bila neophodna. Imamo i teorije zavjere da je zapad pripremao invaziju na Rusiju i zbog toga je on morao da napadne Ukrajinu“ ocjenjuje Sokol.

U Glasu Srpske 7. maja objavljen je i autorski tekst ruskog ambasadora u BiH pod nazivom "Na pragu novog svijeta".

“Ali danas govorimo ne samo o Ukrajini i odnosima sa NATO-om, već o formiranju novog svjetskog poretka. Panta rhei - sve teče, sve se mijenja - uključujući i svijet oko nas. Postaje očigledno da "uslovi igre" koji su bili dogovoreni nakon Drugog svjetskog rata postaju tijesni za sile koje teže da održe svoju globalnu hegemoniju", dio je autorskog pisanja Kalabuhova u Glasu.

U toj medijskoj kući za RSE navode da se radi o "redovnom godišnjem autorskom tekstu ruskog ambasadora povodom Dana pobjede nad fašizmom", te da će rado objaviti tekst i ukrajinskog ambasadora.

Na upit o proruskom uticaju i narativu, u odgovoru se navodi da "polarizacija u cijelom svijetu od početka sukoba u Ukrajini nije zaobišla ni medijski sektor u BiH".

"Mnogi su skloni, najčešće bez ikakvih argumenata i upuštanja u ozbiljne analize da olako određene medije označavaju kao proruske ili proukrajinske. I to najčešće rade oni koji su i više nego vidljivo zauzeli jednu od strana. U prevodu - oni koji su se definitivno svrstali na stranu Zapada u rusko-ukrajinskom sukobu skloni su da optužuju druge da 'podliježu ruskim propagandnim narativima' ili zauzimaju prorusku stranu. I to je u suštini licemjerno", naveo je za RSE Žarko Marković, zamjenik glavnog urednika Glasa Srpske.

Marković ističe da svaki od medija "ima apsolutno pravo da izvještava na način na koji misli da je ispravan".

"Osporavanje tog prava, etiketiranje i blaćenje, metode su koje su upotrebljavane u režimima protiv kojih se, navodno, bore upravo oni koji etiketiraju i blate", kaže Marković.

Na koji način se informišu građani RS?

Građani Banjaluke ističu kako se, uglavnom, o Ukrajini informišu iz više izvora, te da primijete da mediji u RS izvještavaju drugačije od medija u Federaciji BiH.

"Uključujem više medija, ali nisam pobornik tih dešavanja, to su ružne slike i to podsjeća čovjeka na ono što smo mi prošli", kaže za RSE Banjalučanin Anđelko Marjanović.

On dodaje i da svaku informaciju provjeri u više medija, jer vjeruje da su prisutne dezinformacije.

Sličnog je mišljenja i Jasminka Zavić, banjalučka penzionerka.

"Jedni mediji smatraju da je invazija u redu, da je ispravna, a drugi smatraju da su u pravu ovi koji su izloženi tim stradanjima. Ja sam na strani čovjeka", kaže za RSE Jasminka Zavić.

Slavko Pejić ne vjeruje u slike ubijenih građana i masovnih grobnica u Buči.

Početkom aprila u Buči, četrdesetak kilometara kod Kijeva, nakon povlačenja ruskih trupa su pronađene desetine tijela od kojih su neka spaljena, a neka sa vezanim rukama. Prema podacima predstavnika vlasti iz Buče ubijeno je više od 360 civila.

"Ja imam informacije iz Rusije, direkt, njihove sajtove samo gledam, a ove od zlikovaca sa zapada ništa. Sve ovako proletim, pa vidim kako lažu, muljaju, petljaju".

Na pitanje RSE šta misli da se desilo u Buči, Pejić je odgovorio kako je to "falsifikat Zapada", te kako je u Ukrajini "borba protiv fašizma“-

Hladnoratovske podjele između medija u RS i Federaciji BiH

U medijima u BiH bilježe se gotovo "hladnoratovske podjele" o izvještavanju o ratu u Ukrajini, ocjenjuje za RSE Mladen Bubonjić, komunikolog. On je, sprovodeći istraživanje o izvještavanju medija u oba bh. entiteta, primjetio da je najdrastičnija razlika u kvalifikaciji tog sukoba.

"Mediji iz Republike Srpske, u najvećoj mjeri, ne možemo govoriti o svim medijima, najčešće koriste terminologiju koju koristi i ruska strana, tako da insistiraju od početka da je u pitanju 'specijalna vojna operacija', a ne rat ili agresija, što možemo da vidimo u medijima Federacije BiH. To je ključna razlika", kaže Bubonjić.

On ističe da se u izvještavanjima i medija u RS, međutim, mogu pronaći i izvori iz Ukrajine i njenih saveznika, ali da se ipak 'favorizuju' ruski izvori informacija. Bubonjić ističe da publika u RS ima mogućnost informisanja sa više izvora o ratu u Ukrajini, ali da se najčešće, u skladu sa uvjerenjima, odlučuju na jednostrani pristup informacijama.

Istovremeno, selektivan pristup informacijama i propaganda koja se provodi u BiH za Enesa Osmančevića, profesora na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, je već viđen scenario.

"Dakle, prije svega u Srbiji, na Kosovu Polju. Sjetite se tog Miloševićevog govora", podsjeća Osmančević.

To, kako navodi, u značajnoj mjeri utiče i na javnost, naročito na ljude koji su politički neprosvijećeni i koji "ne rasuđuju prema poznatim činjenicama, već izražavaju stavove navijački".

Potpuno suprotni stavovi javnosti u BiH mogli su se vidjeti na protestima na ulicama Sarajeva i Banjaluke.

Dok se u Sarajevu održavaju skupovi podrške Ukrajini, u Banjaluci se tokom okupljanja može vidjeti podrška Rusiji i ruskoj invaziji.

Ruski stavovi iz domaćih glava

Analitičari smatraju i kako proruska propaganda traje mnogo duže od početka invazije na Ukrajinu.

Darko Brkan je klasifikuje kao dio državnog diskursa u BiH, ocjenjujući da u BiH pojedine političke partije aktivno rade na promovisanju ruskih interesa. Tako se, smatra on, stiče utisak da Rusija ne mora posebno ulagati u infrastrukturu da bi širila svoj uticaj.

Jedan od primjera kako se stavovi Moskve plasiraju kroz domaće političke aktere je i stav koji je na Twitteru krajem februara iznijela Dušanka Majkić, delegatkinja u Domu naroda Parlamenta BiH i članica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Odnosio se na ulazak BiH u NATO.

U svom Twittu uz podsjećanje da je Moskva u martu 2021. godine najavila da će reagovati ukoliko BiH preduzme korake ka članstvu u NATO-u, napisala je: "Nemojte poslije da niste znali".

Borrell: Dezinformisanje o ratu u Ukrajini sastavni dio agresije

U Evropskoj uniji (EU) upozoravaju na dezinformisanje u kontekstu invazije na Ukrajinu. Radi sprječavanja ruske propagande, zabranjeni su gotovo svi ruski medijski kanali u okviru sankciji prema Rusiji.

O propagandi kao dijelu rata govorio je i visoki predstavnik za vanjske poslove i bezbjedonosnu politiku EU Josep Borrell, pred Evropskim parlamentom u martu.

"Ruski državni mediji i 'sistem' koji ih okružuje, upregnuti su u širenje ovakvih narativa, manipulaciju i obmanjivanje. I oni su sastavni dio agresije - ovdje se ne radi samo o bombardovanju stambenih objekata, infrastrukture i tijela ljudi. Oni bombarduju i njihove umove, bombardiraju njihov duh", rekao je Borrell.

EU je 2016. godine u izvještaju o strateškoj komunikaciji za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane, navela kako Rusija koristi medije "kako bi dovela u pitanje demokratske vrijednosti, podijelila Evropu, pribavila podršku domaće javnosti i stvorila predodžbu o državama u istočnom susjedstvu EU-a kao o propalim državama".

Naglašeno je i da Rusija ima "kapacitet i namjeru provođenja operacija kojima se nastoje destabilizovati druge zemlje", što ima oblik podrške političkim ekstremistima i kampanjama dezinformisanja velikih razmjera u masovnim medijima.