U višednevnoj pucnjavi između Kirgistana i Tadžikistana 36 mrtvih
Kirgistanske vlasti objavile su da je broj mrtvih nakon višednevne pucnjave duž granice s Tadžikistanom porastao na 36, dok je napet prekid vatre ostao na snazi usred sporadične pucnjave i granatiranja.
Kirgistansko ministarstvo zdravstva objavilo je u nedjelju, 18. sepembra, da je još 12 tijela izvučeno iz regije Batken, koja je bila među najteže pogođenim mjestima u borbama.
Talas nasilja među srednjoazijskim susjedima najgori je od 2021. godine, kada je ubijeno dvadesetak ljudi, a najmanje 150 ranjeno s obje strane.
Tadžikistan nije objavio zvanično broj mrtvih, ali neimenovani zvaničnici rekli su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je najmanje 39 državljana Tadžikistana poginulo u pograničnom sukobu.
Kasno 17. septembra, nekoliko sati nakon što je prekid vatre stupio na snagu, obje su strane objavile da je nekoliko pograničnih sela pogođeno granatiranjem, iako je rečeno da se primirje uglavnom poštuje.
Tadžikistanske vlasti optužile su kirgistanske snage da su 17. septembra koristile višecijevne raketne sisteme kako bi gađale ruralnu zajednicu okruga Lakhsh.
Tadžikistanski zvaničnici rekli su da su četiri osobe ranjene i da su tri kuće uništene. Izvještaje nije bilo moguće odmah nezavisno provjeriti.
Ranije ove sedmice kirgistanska granična straža optužila je tadžikistanske snage za korištenje tenkova, oklopnih transportera i minobacača. Tadžikistan je zauzvrat optužio kirgistanske snage za bombardovanje ispostave i sedam sela "teškim oružjem".
Granična pitanja u centralnoj Aziji u velikoj mjeri potiču iz sovjetske ere kada je Moskva pokušala podijeliti region između etničkih grupa čija su naselja često bila smještena između mjesta drugih etničkih grupa. Obje zemlje imaju ruske vojne baze na svojoj teritoriji.
Pristup vodi takođe sve više izaziva napetosti, budući da klimatske promjene vode ka oskudici.
U međuvremenu, Međunarodni odbor Crvenog križa rekao je u izjavi od 17. rujna da je zabrinut zbog porasta vojnih aktivnosti duž granice i njihovih humanitarnih posljedica.
Izvor: RSE, Reuters i AP