Institucije u Crnoj Gori u riziku disfunkcionalnosti
Konfrontacija premijera Dritana Abazovića i predsjednika države Mila Đukanovića, otvoreni sukob premijera sa dvojicom ministara iz Socijaldemokratske partije (SDP), ekspresne smjene ključnih ljudi bezbjednosnog sektora, Vlada u tehničkom mandatu, nepostojanje jasne skupštinske većine...
Problemi su očigledni i u pravosuđu, gdje Ustavni sud od predviđenih sedam ima samo troje sudija.
Čeka se na izbor članova Sudskog savjeta, kao i Vrhovnog državnog tužioca.
Sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE) profesor i metodolog Miloš Bešić i građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić opisuju aktulni politički trenutak u Crnoj Gori kao "anarhiju i dezorganizaciju, disfunkcinalnost institucija, politički rat za kontrolu nad službama bezbjednosti", a sve praćeno samovoljom funkcionera.
Na sceni je jedna vrsta anarhije, ocjenjuje politički analitičar Miloš Bešić koji za RSE kaže da predstavnici nove vlasti zarobljavaju institucije na isti način kako je to prije avgusta 2020. godine radila vlast Demokratske partije socijaliste (DPS)
Na izborima prije dvije godine vlast su osvojili proruski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA, kada je nakon tri decenije smijenjena DPS.
Njihove političke razlike i sukobi su u međuvremenu doveli do pada dvije Vlade.
"Nema jedinstva među njima, a svi žele da imaju političku kontrolu nad ključnim institucijama, i sada imate anarhiju i dezorganizaciju koja rezultira time da ne funkcioniše Ustvani sud i da vam je Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) praktično u haosu", navodi Bešić.
Bez kohabitacije premijera i predsjednika
Etiketiranje i međusobne optužbe dvojice najuticajnih političara, predsjednika države i lider DPS Mila Đukanovića i premijera Dritana Abazovića, čijoj Vladi je 20. avgusta izglasano nepovjernje kulminirale su prethodnih dana i ukazale na ozbiljne probleme u kohabitaciji u vrhu vlasti.
Prvo je Đukanović rekao da je u političkoj karijeri pobjeđivao mnogo ozbiljnije protivnike od Abazovića na šta je Abazović odgovorio da su Đukanoviću "politički dani odbrojani".
Poslednja u nizu je Đukanovićeva od 8. oktobra da je Abazović sluga velikosrpstva.
Dan ranije Abazović je ocijenio da u Crnoj Gori postoji grupa oličena u "organizovanom kriminalu i korupciji, i da je to "grupa oko predsjednika države."
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić ocjenjuje za RSE da se političke razlike u Crnoj Gori svode na međusobno etiketiranje iza kojeg nema rada, vizije, programa, rezultata:
"Godinama već ne uspijevaju da ispune svoje ustavne obaveze i uspostave Sudski savjet, zaokruže Ustavni sud koji je i konačno blokiran, izaberu vrhovnog državnog tužioca. Ne ispunjavaju svoje dužnosti i ponašaju se kao da nemaju odgovornost za disfunkcionalnost institucija."
Politički rat za službe bezbjednosti
Političke razlike između premijera Abazovića iz pokreta URA i dvojice ministara iz opozicione SDP, odbrane Raška Konjevića i vanjskih poslova Ranka Krivokapića, koje su počele nakon poptisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom od strane Abazovića kulminirale su na sjednicama Vlade, u međusobnim optužbama za veze sa švercom cigareta u Crnoj Gori.
Abazović je 4. oktobra smijenio Konjevića sa mjesta šefa koordinatora službi bezbjednosti, navodeći da je pokušao politički da iskoristi tu funkciju u kampanji za lokalne izbore 23. oktobra.
Sukob je kulminirao nakon izbijanje afere sa kamionom cigareta koje su bile predviđene za uništenje, a koji 1. oktobra nije stigao na odredište u Nikšić već je dan kasnije pronađen na periferiji Podgorice.
Nadzor spaljivanja zaplijenjenih cigareta je bio u nadležnosti Uprave carina na čijem je čelu Rade Milošević, funkcioner Abazovićevog pokreta URA koji je pod pritiskom javnosti zbog te afere podnio ostavku.
On je za namještanje afere optužio prvog čovjeka ANB Sava Keneteru kojeg je Vlada smijenila 7. oktobra i njegovog pomoćnika Draga Spičanovića, tri dana kasnije.
Dina Bajramspahić kaže da je afera pokazala da su institucije ranjive, da je veliki politički pritisak na njih i da su antikorupcijske mjere slabe:
"Sistem je i dalje zasnovan na samovolji javnih funkcionera koji mogu postavljati poslušnike i smjenjivati sve koji se ne povinuju centralizovanom donošenju odluka i radu u korist političkih struktura umjesto za interes svih građana i građanki", navodi ona.
Kontrola tajne policije cilj političara
Za Miloša Bešića je indikativno da je u Crnoj Gori kao i u drugim državama regiona za većinu političkih aktera ključno da kada dođu na vlast, zauzmu pozicije u sektoru bezbjednosti:
"Najvažnija instucija u smislu političke moći za njih je upravo ANB, koja će raditi za vaše političke interese, prikupljati informacije za vas, omogućiti da ih zloupotrebljavate u političke svrhe. Nedavno smo imali pravi politički rat za vlasništvo nad bezbednosnim strukturama u političkom smislu".
Obrazlažući smjenu direktora ANB Sava Kentere, Abazović je naveo da se "specijalni rat ne može voditi preko službi bezbjednosti" dodajući da ima informacije da "određeni ljudi unutar ANB-a pokušavaju da pripreme ili su već pripremili afere u odnosu na neke članove Vlade i neke pripadnike Uprave policije."
Ova smjena izazvala je brojne reakcije zapadnih partnera, koji su istakli Keneterin doprinos u borbi protiv ruskog uticaja u Crnoj Gori.
"Ako imate najveću operaciju raskrinkavanja ruske mreže špijuna, 35 protjeranih iz Crne Gore, identifikovane agente GRU-a, i ako poslije svega neko kaže da ne radimo dobro i ne navede ni jedan razlog, nego vas smjenjuje... Sve je jasno", rekao je Kentera nakon smjene.
Abazović je Kenterinog naslednika Borisa Milića imenovao za manje od 24 sata a on je odmah po stupanju na dužnost smijenio brojne visokorangirane operativce ANB.
Kentera je za direktora ANB izabran 5. maja nakon formiranja Abazovićave Vlade kojoj je izglasano nepovjerenje 20. avgusta, nakon nešto više od 100 dana rada.
Blokada institucija šalje negativnu poruku Briselu
A da se nefunkcionalnost odražava i na evropske integracije svjedoči i izjava specijalnog izaslanika Evropske unije Miroslav Lajčak koji je na pitanje kako vidi izlaz iz političke krize u Crnoj Gori, 7. oktobra za TV Vijesti rekao da EU želi proevropsku Vladu:
"Imamo povjerenje da su vaši politički lideri u stanju da riješe krizu. Vidio sam se sa ministrom spoljnih poslova, premijerom, predsjednikom države, upravo da ih pitam kako vide izlaz iz trenutne situacije. Jer, ovo ne ide dobro za Crnu Goru", kazao je Lajčak.
Lajčak je potvrdio da će ovogodišnji izvještaj o napretku Crne Gore ka EU, koji će biti objavljen u srijedu 12. oktobra "vjerovatno biti gori nego prije pet godina."
U izvještaju od prošle godine konstatovano je da Crna Gora nije ostvarila nikakav napredak u oblasti pravosuđa u okviru Poglavlja 23.