U Sudu BiH glavni pretres u slučaju 'Dobrovoljačka'
Optužnica tereti Ganića i ostale za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ranjenih i bolesnih i ratnih zarobljenika, kao i za protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja.
Prvooptuženom Ejupu Ganiću se na teret stavlja da je djelovao suprotno dogovoru iz Lukavice, koji je tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović napravio sa srpskom stranom o razmjeni i evakuaciji civila i vojnika Jugoslovenske narodne armije (JNA).
Ganiću se stavlja na teret i da je djelovao suprotno dogovoru iako je znao za njega, kao i da je naredio presretanje i napad na mješovitu kolonu u kojoj su bili vojnici, njihove porodice i članovi saniteta.
U optužnici se navodi da su ti civili i vojnici ubijani, ranjeni, zatočeni i maltretirani.
Tužilac Mladen Vukojičić je naveo da ti dokazi potvrđuju komandnu odgovornost optuženih, kao i navode o zlostavljanju, ubijanju i ranjavanju.
Odbrana je, međutim, konstatovala da dokazi Tužilaštva ne potvrđuju krivicu optuženih, već, kako su ocijenili, utvrđuje da su oni zapravo branili Sarajevo.
Optužnica u ovom predmetu podignuta je u drugoj polovini aprila.
Osim Ejupa Ganića, u slučaju "Dobrovoljačka" optuženi su i nekadašnji član Operativnog štaba Teritorijalne odbrane (TO) BiH Zaim Backović, komandant Republičkog štaba TO BiH Hasan Efendić, komandant Opštinskog štaba TO Stari grad Sarajevo Hamid Bahta, te načelnik bezbjednosti u Republičkom štabu TO BiH Fikret Muslimović.
Na listi optuženih je i nekadašnji pomoćnik ministra unutrašnjih poslova BiH i načelnik Štaba MUP-a BiH Jusuf Pušina, zatim načelnik Centra službi bezbjednosti Sarajevo Bakir Alispahić, načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Stari grad Enes Bezdrob, komandir Policijske stanice Stari grad Sarajevo Ismet Dahić i načelnik Biroa za istraživanje ratnih zločina Mahir Žiško.
Početak suđenja je odgađan dva puta, 19. oktobar i 21. septembra. Prvi put je otkazan zbog obaveza postupajućeg tužioca, a drugi zbog suspenzije jednog člana sudskog vijeća.
Prvi svjedok Tužilaštva biće saslušan 9. novembra.
Treći maj 1992.
U bivšoj Dobrovoljačkoj ulici (današnja Ulica Hamdije Kreševljakovića) u Sarajevu, 3. maja 1992. godine trebala je biti izvršena razmjena vojnika JNA iz Kasarne Bistrik u Sarajevu u zamjenu za predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića, kojeg je dan ranije JNA zarobila na aerodromu na povratku iz Lisabona.
Tačan broj poginulih varira. U jednom od intervjua nekadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA Milutin Kukanjac kazao je da je tog dana, 3. maja 1992., smrtno stradalo šest osoba. Prema podacima Tužilaštva BiH, poginulo je osam, dok su ranjene 24 osobe.
Tužilaštvo BiH je 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za ovaj slučaj, a među njima su bili danas pokojni general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić.
U 2018. godini tužilaštvo je naredilo ponovno otvaranje istrage.
O događajima iz Dobrovoljačke ulice stav je dao i Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila legitimna vojna meta.
Šta se desilo u "Dobrovoljačkoj" 1992.?
Jovan Divjak za RSE o Dobrovoljačkoj
Slučaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu
Obustavljene "crvene potjernice" za slučaj "Dobrovoljačka"