U Skupštini pokrenuta procedura o popisu u Crnoj Gori
Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore je 26. oktobra jednim glasom više ocijenio da je Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Time je omogućeno da se o njemu izjasne poslanici na sjednici zakazanoj 1. novembra, čime bi se otvorio put za sprovođenje popisa, koji je trebao biti održan 2011. godine, ali je odložen zbog pandemije COVID-a 19 i tehničkih razloga.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović je kazao da najraniji termin popisa može biti u 2023. godini, ali i kasnije, jer je od donošenja Zakona u Skupštini neophodno najmanje pola godine za procesne pretpostavke popisa.
Popis se ne može preklapati sa izbornim procesima, pa ukoliko uskoro zakon o popisu bude usvojen u Skupštini, njegov najraniji termin je maj naredne godine, jer se u martu ili aprila očekuju predsjednički izbori, naveo je Damjanović.
Protiv Prijedloga zakona o popisu su glasali predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokratske partije (SDP) i Liberalne partije (LP), koji su ocijenili da Prijedlog nije u skladu sa Ustavom i zakonima.
Oni su naveli da je nezakonito prenositi ovlašćenje na Vladu da odlučuje o datumu popisa, jer to može učiniti jedino zakonodavna vlast.
Damjanović je odgovorio da je Prijedlog zakona dobio odobrenje Evropske komisije, a da su datumi o održavanju popisa izbjegnuti "da bi se izbjegle političke konotacije".
Među primjedbama se čulo i da su pojedine odredbe u suprotnosti sa Zakonom o strancima i Zakonom o boravištu i prebivalištu, te da nije utvrđeno kako će se birati popisivači.
"Znači li onda da će partije moći regrutovati svoje članove za popisivače", kazala je Jovanka Laličić (DPS).
Popis je za dio javnosti u Crnoj Gori političko, a ne statističko pitanje.
Dejan Đurović iz prosrpskog Demokratskog fronta (DF) je kazao da "poseban motiv" za izjašnjavanje imaju pripadnici srpskog naroda u Crnoj Gori.
"Ja znam da je srpski nacionalni korpus je sada većina i da će se preko 50 posto građana izjasniti da govori srpskim jezikom, što je uslov za izmjenu Ustava", ustvrdio je Đurović.
Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik, piše u Ustavu.
Iz DF-a su ranije poručivali da će popis pokazati da je u Crnoj Gori najviše građana koji se izjašnjavaju kao Srbi i da će se time država "vratiti svom srpskom identitetu".
U avgustu 2020. godine je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da je za "srpski narod važan popis u Crnoj Gori".
Andrija Popović iz LP-a je popis opisao kao još jednu "rundu za rušenje Crne Gore kao nezavisne i suverene države".
"Popisom će se pokušati nacionalni inženjering da se Crnogorci pokušaju asimilirati u rođenoj državi", smatra Popović.
Naredna runda je, kaže Popović, Otvoreni Balkan kojim Srbija, Republika Srpska [bosanskohercegovački entitet] i Crna Gora postaju jedna državna zajednica, a Albanija i Kosovo druga.
Vladimir Martinović iz Demokrata je kazao da popis ne treba prebrojavati ljude na Crnogorce i Srbe.
"Mahom su i jedni i drugi većinom pravoslavci, i zato ovo ne treba pretvarati u sukob unutar pravoslavnog bića", rekao je Martinović.
Posljednji popis u Crnoj Gori je održan 2011., kada je Crnogoraca bilo 45 odsto, a Srba 29 procenata. Bošnjaka je bilo 8,5 procenata, a Albanaca pet odsto.
Skoro pet posto stanovnika je tada odbilo da se nacionalno izjasni.
Prema istraživanju javnog mnijenja Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) iz jula 2022. godine, 46,3 odsto građana bi se izjasnilo kao Crnogorci, a 32,8 odsto kao Srbi. Kao Bošnjaci bi se izjasnilo 7,7 odsto građana, a kao Albanci 5,1 odsto građana.
Zvanični podaci ukazuju da je broj građana koji se nacionalno izjašnjava kao Crnogorci od 1948. do 2011. godine opao za polovinu, sa više od 90 odsto na 45 procenata.
Istovremeno, broj onih koji se izjašnjavaju kao Srbi je višestruko porastao, sa manje od dva odsto na skoro 29 procenata.
Prijedlogom zakona o popisu su obuhvaćeni crnogorski državljani koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, te stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak.
Osim ličnih podataka, popis će obuhvatiti i podatke o državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem i jeziku kojim lice govori, navodi se u Prijedlogu zakona.
Popis sprovodi Uprava za statistiku, a preliminarni rezultati se objavljuju u roku od 30 dana od završetka popisa.