Rat u Ukrajni u fokusu makedonskog predsjedavanja OSCE-om
Ova godina je najizazovnija za Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), u čijem fokusu će biti sukob u Ukrajini, poruka je koja se može izvući nakon sjednice Stalnog vijeća OSCE-a u Beču 12. januara.
Predstavljen je program predsjedavanja Sjeverne Makedonije ovom najvećom regionalnom sigurnosnom organizacijom. Za istim stolom u ovoj organizaciji sjedi 57 zemalja članica, uključujući Rusiju i Ukrajinu, koje ratuju od 24. februara prošle godine nakon što je počela ruska agresija.
Makedonski ministar vanjskih poslova Bujar Osmani rekao je da je poruka makedonskog predsedavanja OEBS-om "O ljudima se radi". Ljudi će, objasnio je, "biti snaga koja će nas voditi u godini koja je pred nama", kroz rad na terenu.
On je rekao da ruska agresija u Ukrajini ruši temelje i principe na kojima se zasniva OSCE. Stoga je Ukrajina glavni prioritet i najveće sigurnosno pitanje koje se dešava u regionu koji pokriva OSCE. Naveo je kako su dužni da imaju komunikaciju sa Rusijom, ali ne po cijenu kompromisa o vrijednosti i opredjeljenjima organizacije.
"Za nas je veoma važno da pošaljemo poruku da se, prije bilo kakvog procesa suštinskog dijaloga sa Rusijom, i Rusija prvo mora vratiti obavezama i principima koje je podržala kada smo osnivali ovu organizaciju. Ako krenemo da pravimo kompromise sa osnovnim vrijednostima na kojim se zasniva ova organizacija, onda će organizacija izgubiti smisao", rekao je Osmani.
Teška vremena za organizaciju
Generalni sekretar OSCE-a Helga Šmid rekla je da su ovo veoma teška vremena za organizaciju i možda najteža godina u njenoj istoriji, jer je država članica, Rusija, prekršila principe OSCE-a.
Prema njenim riječima, najvažnije je da nema kompromisa sa principima organizacije i mada se sve odluke donose konsenzusom, pronađeno je kreativno rješenje sa kojim preko novog finansijskog modela može i da se pomogne Ukrajini a predstavnici OSCE-a su u Kijevu i rade na terenu.
"Jedino nešto ne možemo dozvoliti. Ako jedna zemlja članica ima podršku druge i od generalnog sekretara, alati i instrumenti koje imamo treba da budu osigurani. I to je moja poenta. Mnogo sam sretna što uspijevamo da to osiguramo", kazala je Šmid na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ministrom Osmanijem.
Kako smanjiti tenzije između Beograda i Prištine
Regionalna nestabilnost i potencijal za nove sukobe zahtijevaće kontinuiranu pažnju, rekao je Osmani.
On se osvrnuo posebno na situaciju na sjeveru Kosova, gdje su tenzije porasle prošlog mjeseca kada su tamošnji Srbi postavili barikade na puteve zbog hapšenja bivšeg policajca srpske nacionalnosti.
Osmani je rekao da pažljivo prati situaciju tamo, posebno sada kao predsjedavajući OSCE-a, koji ima dvije velike terenske misije u Prištini i Beogradu, po resursima i kapacitetima, ali i kredibilitetu koji imaju među stanovništvom. OSCE, naveo je, svakako može direktno da doprinese smanjenju tenzija.
"Ali naravno treba da podrži i druge organizacije koje su direktno uključene u posredovanje između Kosova i Srbije, i zato smo pozdravili deeskalaciju koja se dogodila uz posredovanje Evropske unije (EU). Ohrabrujemo dijalog Kosova i Srbije, koji je pod okriljem EU, jer samo diplomatski kanali i instrumenti mogu dovesti do održivog mira i sigurnosti u našem regionu“, rekao je Osmani.
On, međutim, nije isključio mogućnost porasta tenzija koje imaju potencijal za eskalaciju i zato je važno, kako je rekao, raditi i motivisati region da nastavi putem evropskih integracija.
Osmani će u nedjelju posjetiti Ukrajinu, kao prvu stanicu otkad je Sjeverna Makedonija 1. januara preuzela predsjedavanje organizacijom.
U svojstvu predsjedavajućeg OSCE-a, Osmani je rekao kako namjerava pozvati Finsku da se pridruži formatu Trojka OSCE-a, koja treba da predsjedava organizacijom 2025. godine. U formatu Trojka je i prethodni predsjedavajući OSCE-a Poljska. On nije isključio mogućnost da Sjeverna Makedonija nastavi da predsjedava i naredne godine jer kandidatura Estonije nije prihvaćena.