Bundestag će priznati IDIL-ovo masakriranje jezida kao genocid
Donji dom njemačkog parlamenta sljedeće će sedmice priznati masakr jezida koji su 2014. počinili militanti tzv. Islamske države (IDIL) u Iraku kao "genocid", najavili su zastupnici 13. januara za AFP.
''Tri parlamentarne skupine iz njemačke vladajuće koalicije lijevog centra i konzervativni zastupnici složili su se odobriti ovaj prijedlog u Bundestagu sljedećeg četvrtka, 19. januara'', rekla je zastupnica Socijaldemokrata (SPD) Derya Turk-Nachbaur za AFP.
"Priznaju se zločini protiv jezidske zajednice kao genocid, nakon pravnih ocjena istražitelja Ujedinjenih naroda", stoji u nacrtu deklaracije u koji je AFP imao uvid, nakon sličnih poteza Australije, Belgije i Nizozemske.
U tekstu se osuđuju "neopisivi zločini" i "tiranska nepravda" koju su proveli borci IDIL-a-a "s namjerom potpunog uništenja jezidske zajednice".
Militanti tzv. Islamske države u avgustu 2014. masakrirali su više od 1.200 Jezida, pripadnika zajednice kurdskog govornog područja u sjeverozapadnom Iraku koja slijedi drevnu religiju ukorijenjenu u zoroastrizmu. Sljedbenici IDIL-a ih vide kao "obožavatelje đavola".
Jezidsku manjinu posebno je progonila ova teroristička skupina, koja je također prisiljavala njihove žene i djevojčice u seksualno ropstvo i regrutirala dječake kao djecu vojnike.
Poseban istražni tim UN-a saopćio je u maju 2021. da je prikupio "jasne i uvjerljive dokaze" da je ''IDIL počinio genocid nad jezidima''.
"Genocid je zločin koji ne zastarijeva", rekla je Turk-Nachbaur, jedan od sponzora prijedloga deklaracije, u izjavi za AFP.
"Naša deklaracija preživjelima daje glas", dodala je, naglasivši da njemački parlament želi "ojačati identitet jezida nakon svih njihovih patnji".
Zastupnik Zelenih Max Lucks rekao je da je Njemačka dom za, kako se vjeruje, najveću jezidsku dijasporu na svijetu od oko 150.000 ljudi, što znači da zemlja ima posebnu odgovornost prema zajednici.
"Proživljena trauma, stalni strah da se ne živi u sigurnosti, osjećaj da svijet ne obraća pažnju na humanitarnu situaciju jezida - upravo tome želimo stati na kraj svojom inicijativom", rekao je.
Prošlog jula Bundestag je odobrio peticiju kojom se traži priznanje da je počinjen genocid nad jezidima, ali još se treba održati konačno glasovanje na plenarnoj sjednici kako bi se proces dovršio.
Njemačka je jedna od rijetkih zemalja koje su poduzele pravne mjere protiv IDIL-a.
U novembru 2021. njemački sud osudio je iračkog militanta za genocid nad jezidima, što je prvi slučaj u svijetu.
Dobitnica Nobelove nagrade za mir Nadia Murad, jezitkinja, pozdravila je presudu kao "pobjedu u borbi za priznavanje zlostavljanja koje je počinio IDIL''.
Ove sedmice, jednoj Njemici koja se bila pridružila IDIL-u počelo je suđenje u jugozapadnom gradu Koblenzu optuženoj za pomaganje i poticanje ratnih zločina i genocida tako što je jezidsku ženu držala u ropstvu.
Dok prijedlog Bundestaga o genocidu nema nikakvog utjecaja na suđenja, borci za ljudska prava kažu da ima važnu simboličku i političku težinu. Njemačko-jezidski aktivist Duzen Tekkal to je na Twitteru pozdravio kao "prekretnicu za ljudska prava i sveobuhvatnu pravdu".
U novembru 2022. je njemački donji dom odobrio rezoluciju kojom se proglašava "genocidom" izgladnjivanje miliona ljudi u Ukrajini 1930-ih godina za vrijeme sovjetskog vođe Josifa Staljina, usvajajući jezik koji je ranije koristio Kijev.
Njemački parlament je 2016. priznao genocid nad Armencima u Prvom svjetskom ratu koje su počinile osmanske snage, što je razbjesnilo tursku vladu.
Novi zahtjev poziva njemački pravosudni sistem da nastavi s daljnjim krivičnim postupcima protiv osumnjičenih u Njemačkoj, poveća financijsku potporu za prikupljanje dokaza o zločinima u Iraku i poveća financiranje kako bi se pomoglo ponovnoj izgradnji uništenih jezidskih zajednica.
Također poziva se njemačku vladu da uspostavi dokumentacijski centar za zločine protiv jezida kako bi se osigurala povijesna evidencija i izvršio pritisak na Bagdad da zaštiti prava manjine.