Hrvatska značajno ispod prosjeka korupcije u EU
Iako Hrvatska prema najnovijem istraživanju Transparency Internationala (TI) bilježi pozitivan napredak kada je riječ o percepciji korupcije, u hrvatskom TI-ju i u opoziciji ocjenjuju da u Hrvatskoj borbe protiv korupcije, u stvari, nema.
Hrvatska je prema indeksu percepcije korupcije u 2022. popravila svoju poziciju za šest mjesta i sada je 57. od 180 država, objavio je TI 31. siječnja.
Ovogodišnji hrvatski indeks je 50, što je tri boda više nego prošle godine. To joj je i najbolji rezultat od 2015. godine na indeksu percepcije korupcije TI-ja.
Indeks percepcije korupcije sastoji se od dvije grupe podataka – anketnog istraživanja stavova poslovnih ljudi i procjena i percepcija eksperata za pojedine zemlje, navodi se na službenim stranicama TI-ja.
Pomak bi trebao biti, ali se ne vidi
Međutim, predsjednica TI-ja Hrvatska Davorka Budimir u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) ocjenjuje kako je porast od tri boda u godinu dana puno.
"To znači da bi se trebale dogoditi neke tektonske promjene koje bi se vidjele ili u radu neovisnih tijela ili u rješavanju nekih korupcijskih afera koje se već dugo povlače, a mi to kao građani Hrvatske u ovom trenutku, zapravo, ne vidimo", kaže Budimir.
Za nju je važno da prema ovom izvješću Hrvatska zaostaje za Danskom 40 bodova, a za prosjekom Europske unije 14, što je po njenoj ocjeni jako mnogo.
Davorka Budimir pratila je sjednicu parlamentarnog Vijeća za praćenje borbe protiv korupcije 31. siječnja, koja se, iako je ambiciozno najavljena kao rasvjetljavanje situacije u naftnoj kompaniji INA, pretvorila, prema njenom sudu, u međustranačko prepucavanje.
"Što se tiče Antikorupcijskog vijeća, mislim da u ovom trenutku borba protiv korupcije u Hrvatskoj ne postoji, nego se upravo ove korupcijske i antikorupcijske teme koristi samo i isključivo za to da se diskreditira političke protivnike", ocjenjuje Budimir.
Za nju je to za Hrvatsku poražavajuće.
"Te teme dolaze u fokus samo u trenutku kada se građanima daju obećanja da će se ta politička opcija obračunati s korupcijom, a u trenutku kada dođu na poziciju političkog odlučivanja, onda ta borba prestaje ili odlazi u drugi plan", tvrdi Davorka Budimir.
Zbog čega optužuju HDZ?
Zastupnica oporbenog liberalnog Centra i bivša dugogodišnja predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković slaže se sa ocjenom da u Hrvatskoj nema stvarne borbe protiv korupcije.
Međutim, njeno je objašnjenje da je to rezultat HDZ-ovog (Hrvatska demokratska zajednica) oslabljivanja mandata i mogućnosti tijela za borbu protiv korupcije, primjerice Povjerenstva kojem je ona bila na čelu.
"A to je učinjeno na jedan sustavan način i kroz uigrano ili dogovoreno djelovanje različitih instanci", tvrdi sugovornica RSE.
Međutim, osim smanjenja ovlasti ovog tijela u borbi protiv korupcije na najvišim razinama, prema njenoj ocjeni drugi je rezultat rada aktualnih vlasti – brisanje pozitivnog nasljeđa ove institucije.
"Na neki način izbrisana je iz povijesti i sva prethodna praksa koju je to tijelo stvaralo. Prije svega, deset godina prakse izgradnje političkog integriteta i integriteta u radu javnih institucija nestalo je potezom pera Andreja Plenkovića", kaže Dalija Orešković.
Problemi Državnog odvjetništva i USKOK-a
S druge strane, Državno odvjetništvo i Ured za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) imaju vlastitih problema.
Glavni državni odvjetnik bira se u Saboru običnom većinom, podsjeća Dalija Orešković.
"I zato nije za očekivati da će se on u nekoj situaciji odlučiti za jak udar na državnu vlast", procjenjuje Orešković.
A u situaciji kada se nove potencijalno koruptivne afere otkrivaju svakog dana, Državno odvjetništvo nema snage da se s time uhvati u koštac.
"Sve što se u medijima problematizira kao moguća korupcija na razini vlade i užeg kruga oko premijera Andreja Plenkovića, to bi bilo više od 30 i nešto predmeta koliko se nakupilo u šest-sedam godina Plenkovićevog mandata. A u cijelom USKOK-u ima ukupno otprilike toliko kvalificiranih ljudi za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije", naglašava Dalija Orešković.
A ako Državno odvjetništvo i USKOK obave posao i ako se slučaj ne zagubi u bespućima sporog i neefikasnog pravosuđa, tu je – rezignirano zaključuje Orešković - uvijek Ustavni sud koji će sve to "poklopiti", kao što je to učinio i u slučaju Ive Sanadera i Milana Bandića.
Do zaključenja ovog članka nije bilo službenih reakcija Vlade na poboljšani rejting Hrvatske na indeksu percepcije korupcije TI-ja.
Indeks percepcije korupcije zasnovan je na kombinaciji podataka i analiza međunarodnih institucija koje određuju percepciju korupcije u javnom sektoru očima poslovnih ljudi, analitičara i stručnjaka.
Rezultati su predstavljeni na skali od 0 do 100, pri čemu ocjena nula označava visoku korupciju u državi, a ocjena 100 najviša je moguća.
Najtransparentnije države u prošlog godini su Danska s 90, Finska s 87, te Švedska s 83 boda, a najkorumpiranije Južni Sudan, Sirija i Somalija.