Nove zabrinutosti Evropske komisije zbog 'anti-mafija' zakona u Crnoj Gori

Evropska komisija zabrinuta je zbog mogućeg usvajanja izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom, kojim se ignorišu njihove ranije preporuke, saopštila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparolka Komisije, Ana Pisonero.

Evropska komisija je 9. decembra dala smjernice o ovom zakonu, naglasivši da je neophodno njegovo usklađivanje sa pravnim tekovinama Evropske unije.

Te preporuke su se odnosile na prvu verziju izmjena Zakona, koji je Vlada izradila i nazvala ga "anti-mafija" zakon.

U međuvremenu, Vlada je usvojila dodatni amandman, koji omogućava konfiskovanje imovine bez prethodnog podizanja optužnice za krivično djelo i bez presude, kojom bi bilo potvrđeno da je imovina nekog lica stečena tim putem.

Najnovije reagovanje Evropske unije dolazi nakon usvajanja tih izmjena i uoči sjednice parlamentarnih odbora na kojim se 9. februara raspravljalo o tom pravnom aktu.

"Ukazali smo i na rizike i izazove tokom primjene, ukoliko se zakon usvoji u ovom obliku nacrta i preporučili njegovo revidiranje kroz konsultacije", kazala je Pisonero.

I prvu, a posebno verziju sa spornim amandmanom, kritikovale su organizacije koje se duže od deceniju zalažu za zakonsko rješenje koje bi tretiralo kriminalom stečenu imovinu.

Primjedbe NVO sektora

Jedno od prvih obećanja vladajuće većine, formirane nakon izbora avgusta 2020. godine, bilo je da će ključni prioritet rada biti borba protiv nezakonitog bogaćenja.

Jedan od koraka na tom putu bilo je upravo donošenje takozvanog "anti-mafija zakona" o oduzimanju imovine stečene kriminalom.

Tadašnju verziju Vlada je uputila Skupštini na usvajanje, bez javne rasprave, ocjenjujući da je riječ o "istorijskom rješenju".

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković je ocijenila da zemlje Evropske unije neće sarađivati sa Crnom Gorom u otkrivanju nezakonito stečene imovine crnogorskih funkcionera u inostranstvu, a na osnovu sadašnjih izmjena Zakona.

"Garantujem da je 99 odsto nezakonito stečene imovine se nalazi na ime off shore firmi u inostranstvu a ne na imena javnih funkcionera koji su ih otuđili iz državnog budžeta. Zato je međunarodna saradnja ključna", rekla je Ćalović Marković.

Jedno od spornih rješenja za MANS je bilo ograničenje primjene ovog Zakona samo na period od posljednjih deset godina.

U MANS-u su rekli da takvo rješenje amnestira one koji su se devedesetih godina nezakonito obogatili.

Iz MANS-a je saopšteno da je bolje nemati nikakav zakon, nego imati takav da će oni koji su nezakonito stekli imovinu dobiti priliku da je legalizuju.

Iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) su reagovali na dio zakona koji se tiče trajnog oduzimanja imovine od osoba koje su samo osumnjičene ali ne i pravosnažno osuđene za krivična djela.

"Upitno je da se može smatrati da je neka imovina stečena kriminalnom djelatnošću, a da to nije prethodno utvrđeno u krivičnom postupku", navode iz Centra.

CDT je pozvao poslanike da ne usvajaju takav Zakon s obzirom na to da, kako navode, neće dati očekivane rezultate.

"Ovakav zakon omogućava značajnom dijelu onih koju su imovinu nelegalno stekli da mirno uživaju u njoj i da je dodatno uvećavaju. Ovaj prijedlog može ugroziti postojeći sistem oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalom", ističu iz CDT-a.

Neefikasnost dosadašnjih rješenja

Prema postojećem Krivičnom zakoniku finansijska istraga i oduzimanje imovine slijedi nakon što se u krivičnom postupku dokaže da je ta imovina stečena kriminalom.

Do sada je svega 14 odluka Višeg suda u Podgorici o trajnom oduzimanju imovine na teritoriji Crne Gore, a ni jedno oduzimanje imovine koja je u inostranstvu.

Ustav Crne Gore striktno zabranjuje retroaktivnu primjenu bilo kog novog Zakona.

Zato je preispitivanje porijekla imovine koja je u prošlosti stečena kriminalom, moguće samo izmjenama postojećeg Zakona.

Najpoznatiji slučaj oduzimanja imovine je sudski proces protiv visokog funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS), Svetozara Marovića.

Njemu je država oduzela dio imovine nakon što je prethodno potpisao Sporazum o priznanju krivice kojim je potvrdio da je bio na čelu kriminalne organizacije koja je budžet Opštine Budva oštetila za više desetina miliona eura.

Za Zakon, ali ne ovakav

Na sjednici Vlade od 2. februara premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je rekao da očekuje da kompletan parlament od 81 poslanika glasa za Zakon.

Partije vlasti i opozicije smatraju da Crnoj Gori treba zakon kojim bi se nezakonito stečena imovina vratila državi.

Kako je saopštila poslanica opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, problem sa aktuelnim izmjenama Zakona je njegova primjena.

Ona je ukazala na konfuziju koju izazivaju predložene izmjene da se utvrđivanje porijekla imovine vodio u parničnom postupku, bez zadiranja u krivičnu odgovornost osobe čije se porijeklo imovine provjerava.

I poslanici parlamentarne većine predvođeni Demokratskim frontom (DF) iznijeli su niz primjedbi na Zakon ocjenjujući da se radi o površnom aktu, i naveli da je potrebno uvesti krivično djelo koje će tretirati nezakonito bogaćenje.

"Ovo nije anti-mafija zakon", konstatovao je poslanik DF-a, Predrag Bulatović.

Ovo je samo jedan od zakona za koje je Evropska unija dala negativno mišljenje.

Primjedbe i oštre kritike su u samo posljednjih pola godine imali i na izmjene zakona o tužilaštvu, državnom tužilaštvu, predsjedniku, lokalnoj samoupravi.