Beogradskog režisera u BiH optužuju za vrijeđanje Bošnjaka

Nacionalisti su isti, svuda na kugli zemaljskoj. Tim riječima beogradski kazališni režiser Zlatko Paković objašnjava razlog zbog koga se njegova nova predstava našla na udaru kritika iz pojedinih krugova u Bosni i Hercegovini.

Pakovićeva predstava "Grobnica za Borisa Davidoviča, kako je danas zidamo" premijerno je odigrana 3. februara na pozornici srednjebosanskog grada Zenica.

Izvode je glumci iz Bosanskog narodnog pozorišta (BNP) Zenica, a fokusirana je na pitanja slobode i korupcije i "pronalazak staljinističkih pristupa upravljanja u današnjem društvu".

Zenička premijera najavljena je plakatom na kojem je prikazana žena sa nikabom, odnosno velom koji pokriva cijelo lice.

To je, kao i pojedini dijelovi predstave, zasmetalo grupi koja djeluje kao "Klub zeničkih intelektualaca 'Sudija Gradiša'". Pakovića su optužili da je "stavio na stub srama" BiH i njene institucije, te Bošnjake i žene sa maramama.

Beogradski režiser kaže da nije prvi put da se zbog svojih predstava mora nositi sa optužbama i prijetnjama.

U Srbiji se s tim suočio prije dvije godine, zbog predstave "koja govori o genocidu nad Bošnjacima koji je 1995. godine počinila Vojska Republike Srpske."

Predstava "Srebrenica. Kada mi mrtvi ustanemo", premijerno je izvedena u septembru 2020. godine u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju. Nakon toga, nije izvođena u teatrima u Srbiji.

Paković o pretnjama nakon predstave o Srebrenici: U Srbiji društvo ne postoji

"Poruke i tada i sada, kao i reakcije tzv. intelektualaca iz Zenice, prosto su rukopis na koji sam navikao. Srpski nacionalisti ne razlikuju se od bošnjačkih. Strahovite pretnje po život koje sam dobijao u Srbiji, anonimni zenički intelektualci iz tog mraka neznanja ne vide. Ovde se ne radi o različitom mišljenju, nego o dogmatizmu", ističe Paković za Radio Slobodna Evropa(RSE).

Režiser je na svom Facebook profilu objavio primjer prijeteće poruke koju je primio nakon izvedbe u Zenici. "Molim Allaha da ti podari najveće muke na ovom i budućem svijetu", navedeno je uz ostalo u poruci.

O čemu govori Pakovićeva nova predstava?

Predstava "Grobnica za Borisa Davidoviča, kako je danas zidamo" urađena je prema proznim motivima književnika Danila Kiša. Fokusirana je na situaciju nakon velikog preokreta u Evropi i svijetu, koji se dogodio od pada Berlinskog zida (1989.), do aktulane ruske agresije na Ukrajinu.

Radi se o vremenu u kojem je, tvrdi režiser, "staljinizam pervertirao u novi oblik". Predstava se bavi pitanjima korupcije i slobode, te traga za odgovorima šta je ugrožava i koji su načini otpora.

Osnovna ideja predstave je, ističe, u ideji Kišove knjige - tragička i herojska sudbina pojedinca koji se suprotstavlja nemani kolektivnog terora.

Paković za RSE pojašnjava da BiH, kao i ostalim zemljama bivše Jugoslavije, nedostaju slobodne insitucije, koje bi građane poštedjele brige.

"Kad bi slobodnih institucija bilo, građani ne bi morali brinuti o demokratskim procedurama. Jedna od njih je i tužilaštvo, kao čvor korupcije. Dovoljno je da korumpirate tužilaštvo i ne morate brinuti za ostalo - korupcija će doći sama po sebi", ističe on.

Kome i zašto smeta Pakovićeva predstava?

Sa Pakovićevim umjetničkim viđenjem današnjice nisu se složili u Klubu zeničkih intelektualaca "Sudija Gradiša".

Nakon zeničke premijere, brojni mediji u BiH prenijeli su njihovo saopćenje u kojem Pakovića, među ostalim, optužuju da se "u maniru vrhunskog šunda i kiča poigrao sa sistemom koji ne razumije".

"Režiseru njegov položaj kao umjetnika u Srbiji ne daje za pravo da dođe u BiH, koju nisu razarali nekoliko puta tokom 20. vijeka korupcija i kriminal, nego velikosrpski i velikohrvatski hegemonizam", kaže se uz ostalo u saopćenju, koje nije potpisao nijedan član ove grupe.

Klub intelektualaca iz Zenice nema zvaničnu web stranicu, sa kontaktom i impresumom, tako da nije poznat njegov sastav.

Na profilu ove grupe na Facebooku, koji ima 12 pratitelja, navedeno je da će jedan period djelovati kao "neformalna grupa građana-intelektualaca", a da će nakon izvjesnog perioda biti i registriran.

Na pisani upit RSE, univerzitetski profesor iz Zenice Ajdin Huseinspahić, jedan od komentatora objave posvećene predstavi, predstavio se kao član ovog kluba.

U saopćenju za RSE naveo je da Paković za klub intelektualaca nije "persona non grata" te da se ne traži zabrana izvođenja njegove predstave.

Umjesto toga, zahtjeva se "odgovornost onih koji su koristeći se slobodom govora povrijedili osjećanja sugrađana Bošnjaka-muslimana".

Na pitanje o kojim scenama u predstavi se konkretno radi, izdvojio je, među ostalim, onu u kojoj, kako kaže, "žena pod mahramom ustaje i skida svoj hidžab da bi se žrtvovala za više ciljeve".

"Mahrama je za Bošnjakinju muslimanku koja je odlučila da se pokrije 'svetinja'. U nju se ne smije dirnuti, jer simbolizira čast, ponos, čistoću, predanost i vjernost Bošnjakinje", kaže Huseinspahić.

Klub intelektualaca je, također, imao primjedbu kad je u pitanju plakat za predstavu na kojem je prikazana žena sa nikabom.

"Tako zloćudno i zlokobno je zloupotrijebljen kao simbol podmitljivosti i snishodljivosti, da naprosto nakon predstave osjetite sažaljenje i gnušanje nad tim odjevnim predmetom", kaže on.

Sporan im je i način na koji je u predstavi upotrijebljena riječ "selam". Huseinpsahić kaže da je taj "pozdrav do koje Bošnjaci muslimani iznimno drže zloupotrijebljen i simbolički iskorišten".

Iz Kluba su također naveli da Paković ne razumije da "Bošnjaci proživljavaju postgenocidnu fazu u kojoj se javlja nekontrolisani refleks straha od ponavljanja, kao strah šta će biti sa njihovom državom".

Šutnja institucija

O optužbama koje pristižu na Pakovićev račun, nakon izvođenja predstave u Zenici, većina institucija kulture u BiH do danas se nije oglašavala.

U međuvremenu, Bosansko narodno pozorište u Zenici saopćilo je da se nema namjeru pravdati, ali da mora reagirati na "javnu hajku koja je pokrenuta".

Kako tvrde, predstava nije usmjerena protiv Bošnjaka, kao jednog od tri konstitutivna naroda u BiH, već u jednom dijelu kritizira one predstavnike koji su "zbog vlastitih interesa ugrozili svoj narod".

"Ti i takvi, kao i novoosnovani zenički bošnjački intelektualci, služili su se i služe populističkim floskulama sa predznakom nacionalizma, šovinizma lokalpatriotizma. Obmanjuju nas poluistinama, sijanjem straha od drugih i čvrsto drže u stalnoj ulozi žrtve", kaže se u saopćenju BNP Zenica.

Direktor Pozorišta Miroljub Mijatović, naglasio je za RSE da je reperotarska politika ove kuće da svojim predstavama izazove reakciju publike kako je natjerala da razmislili o stvarima koje se događaju.

"Saopćenje protiv predstave je pisao je očigledno neko kome se paušalno govorilo o dijelovima predstave. Nikakvog vrijeđanja u predstavi nema", kazao je.

Predstava "Grobnica za Borisa Davidoviča, kako je danas zidamo" nije prva na kojoj su surađivali režiser Zlatko Paković i Bosansko narodno pozorište Zenica.

"Bojte se Allaha: Smisao života i smrti Ćamila Sijarića" naziv je Pakovićeve predstave iz 2017. godine, koja je rađena u koprodukciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica i Kulturnog centra Novi Pazar.

Kako su tada naveli autori, predstava je bila zamišljena kao "apel ljudima na ovim prostorima, natopljenim krvlju žrtava, da se dozovu pameti i ljubavi".

Saša Handžić, jedan od glumaca u BNP Zenica, ističe za RSE da se "umjetnici svaki put diskreditiraju po poznatoj matrici".

"Kad smo predstavu 'Bojte se Allaha' igrali u Srbiji bili smo proganjani od drugih nacionalista. Uvijek je to isto matrica, da smo protiv države i nekog naroda. Zbog takve vrste predstava, Paković nema otvorena vrata u Srbiji. Čovjek koji jasno i glasno govori da je u Srebrenici bio genocid, doživio je da ga i ovdje prozivaju", ističe Handžić.

Podsjećanje na linč iz 90-ih

Na optužbe koje su zenički intelektualci uputili Pakovićevu, nakon premijere njegove "Grobnice za Borisa Davidoviča", osvrnuo se publicista i povjesničar Dragan Markovina.

U tekstu "Od Svetog Save do Zlatka Pakovića: zeničke tragedije i farse", koji je objavio portal Peščanik, Markovina podsjeća da ovo nije prva hajka na pozorište u Zenici.

Prisjetio se upada "šešeljevaca" u maju 1990. na beogradsku izvedbu predstave "Sveti Sava", u izvedbi tadašnjeg zeničkog pozorišta.

"Rijetko kad je slučaj u tolikoj mjeri uspio potvrditi da se istorija prvi put događa kao tragedija, a onda kad se ponovi u identičnom obliku kao farsa. Kod malog broja ljudi je ostalo u pamćenju da je to bila predstava zeničkog narodnog pozorišta", kaže Markovina za RSE.

Markovina ističe da se i sada se napada predstava zeničkog pozorišta na istim osnovama.

"Iz nacionalističkih pozicija, sa očitim ciljem da se cenzuriraju teme i autori koji slobodno misle, djeluju i rade. Na svu sreću nije kao tada, nije ratno doba, no to ukazuje na stanje svijesti koje nije ekscesno", ističe on.

Slične osude doživjeli su, kako podsjeća, režiser Oliver Frljić, sa predstavom "Naše nasilje i vaše nasilje".

Sa kritikama se suočio i pokojni Predrag Lucić, jedna od osnivača kultnog splitskog satiričnog magazina "Feral tribune", zbog pjesme "Ići, mići, Ahmići".

Lucić: Zaboli nas haško pismo

Ta pjesma je u BiH dočekana sa negativnim kritikama, iako se na satiričan način obračunava sa zločinom koji su snage Hrvatskog vijeća obrane (HVO) počinile nad Bošnjacima 1993. godine u selu Ahmići u srednjoj Bosni.

"Ovo je sad konkretan slučaj bošnjačkog nacionalizma, a naravno da su i srpski i hrvatski vrlo jasni i da bi se iste stvari događale. To je jedan svijet totalitarne distopije koji zahtjeva da se o nekim temama ne smije govoriti ni na jedan, pa čak ni satiričan način", ističe on.

Predstava Zlatka Pakovića otkazana je u oktobru prošle godine i u Crnoj Gori. Premijera ostvarenja "Pjer Paolo Pazolini režira Strašni sud" otkazana je nakon Pakovićevog spora sa Opštinom Podgorica..

Iz gradskog Sekretarijata tada su naveli da režiser nije ispoštovao ugovor u dijelu koji se odnosi na teme koje su oni, kao pruducenti, tražili da obradi u predstavi.

Iz Centra za građansko obrazovanje su potom upozorili da je to napad na umjetničke slobode i potvrda da političari ne podnose kritiku.