Antifašisti iz regije obilježili Dan oslobođenja Mostara

Okupljanje više od hiljadu antifašista iz cijele Bosne i Hercegovine (BiH) i zemalja regije u subotu, 11, februara, u Mostaru, na jugu BiH, na Partizanskom spomen groblju proteklo je bez incidenata.

Prethodnih godina, zabilježen je niz incidenata na Partizanskom groblju, uključujući napade huligana na skup antifašista, kao i skrnavljenje samog spomen-groblja.

Skup je, u povodu 14. februara, Dana oslobođenja Mostara u Drugom svjetskom ratu, organiziralo Udruženje antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (UABNOR) Mostar.

UABNOR se u četvrtak, 9. februara, oglasio saopćenjem za javnost u kojem je istakao da mostarska policija nije dozvolila šetnju kolone antifašista do Partizanskog spomen-groblja, pravdajući to sigurnosnim razlozima, nego da je i ove godine odobren dolazak antifašista do Partizanskog groblja u koloni autobusa pod policijskom pratnjom.

Predsjednik UABNOR-a Mostar i Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) Bosne i Hercegovine, Sead Đulić, izjavio je u subotu za RSE kako takva odluka policije „nema veze sa sigurnosti“.

„To je politička odluka. Policija koja to sprovede kaže da je dobila 'mig' iz politike da ne može. I tu nema nikakve dileme, mogu pričati bajke. Danas u dobrom dijelu zemlje, vladaju sljedbenici ideja poraženih 1945. godine. Ovi koji danas vladaju dobrim dijelom su sljedbenici ideja tih domaćih sluga fašista iz 1945. godine. Ista im je ideologija“, kazao je Đulić.

Bez procesuiranih za napade

UABNOR Mostar i SABNOR BiH su u više navrata za napade na Partizansko groblje u Mostaru optuživali vodeću stranku Hrvata u BiH, HDZ BiH, s obzirom na to da ta stranka vlada u Mostaru već decenijama. Ni za jedan napad nijedna osoba nije procesuirana.

Predsjednik organizacije antifašističkih boraca i antifašista Vukovarsko-srijemske županije u Hrvatskoj i potpredsjednik Saveza antifašista Hrvatske, Lazo Đokić, izjavio je za RSE kako je veoma važno njegovati kulturu sjećanja, te je kazao kako je loše što antifašiste mora čuvati policija.

„Mi koji smo za slobodarstvo, za toleranciju, za zajedništvo, nemamo nikakvih problema sa narodom, ali imamo problema sa onima koji huškaju i prave zlo“, kazao je Đokić.

Dvadesetak delegacija organizacija antifašista iz oba bosanskohercegovačka entiteta i nekih od zemalja regije, položili su cvijeće i vijence na Partizanskom spomen-groblju. Mnogi su istakli slike bivšeg jugoslavenskog lidera Josipa Broza Tita i nosili zastave SFRJ.

Prvi put u Mostaru

Uoči ceremonije, nekoliko partizanskih pjesama, poput čuvene "O, bella ciao", na spomen-groblju izveo je hor „Zbor praksa“ iz Pule u Hrvatskoj. Edna Strenja Jurcan, voditeljica hora izjavila je za RSE kako su po prvi put u Mostaru.

„Jako nas je dirnula cijela ta priča oko grada. Mi smo znali više-manje o čemu se radi, naravno, upoznate smo sa svim, ali kad dođete u grad i kad vam ljudi koji ovdje žive ispričaju šta se dešava, to je ipak jedna druga dimenzija“, kazala je Strenja Jurcan, dodajući kako je „teško obuzdati suze“, jer je teško prihvatiti da nakon skoro 80 godina i dalje se borimo za iste stvari“.

Kolona sa dvadesetak autobusa antifašista je pod policijskom pratnjom stigla do Partizanskog groblja, koje su osiguravale jake policijske snage, uključujuči i specijalce.

Nakon ceremonije, kolona autobusa sa antifašistima napustila je, takođe u pratnji policije, prostor Partizanskog groblja u Mostaru bez izgreda.

Godine 2020, 15. februara, prilikom obilježavanja godišnjice oslobođenja Mostara u Dugom svjetskom ratu, i dalje nepoznati napadači antifašiste su dočekali uvredljivim grafitima, te ih zasuli bocama, kamenicama i bakljama.

Iz policije za RSE tada potvrđeno i da je pričinjena materijalna šteta na autobusu kojim su antifašisti iz regije bili prevoženi na manifestaciju.

Skrnavljenja Partizanskog groblja

Jedan od najtežih napada na to groblje dogodio se 14. juna 2022. godine, kada su nepoznati počinioci porazbijali svih 700 spomen-ploča poginulim antifašistima.

Iz UABNOR-a u više navrata podsjetili da je Partizansko groblje od 1995. godine do danas tri puta obnavljano, te da je uzalud potrošeno preko milion eura donatorskog i domaćeg novca.

Partizansko spomen-groblje u Mostaru izgrađeno je 1965. godine i djelo je čuvenog beogradskog arhitekte Bogdana Bogdanovića. Bilo je jedan od najmonumentalnijih antifašističkih spomenika na Balkanu.

Iz Udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (UABNOR) Mostar su za RSE podsjetili da su prvi napadi na Partizansko spomen groblje u Mostaru započeli još prije izbijanja oružanih sukoba u BiH, tačnije u noći između 10. i 11. marta 1992. godine. Tokom i nakon posljednjeg rata Partizansko spomen-groblje je potpuno devastirano.

U UABNOR-u podsjećaju da je kompleks tri puta nakon rata obnavljan, potpuno ili djelimično, ali da je svaki put nakon par dana ponovo oštećen.