Prozapadni kurs Crne Gore s pogledom na Rusiju

Crnu Goru, članicu NATO-a, čija je spoljna politika usklađena s Evropskom unijom po pitanju ruske agresije na Ukrajinu, moldavska predsjednica pomenula je kao državu iz koje bi mogli doći pojedinci "s ciljem izazivanja incidenata u Moldaviji, a u korist Rusije".

Predsjednica Maja Sandu je uz Crnu Goru, u tom kontekstu, navela i Srbiju i Bjelorusiju, jedine evropske zemlje koje se nisu pridružile sankcijama Evropske unije protiv Rusije i osudile agresiju na Ukrajinu.

Kako se Crna Gora koja je, za razliku od Srbije i Bjelorusije, osim sankcija Rusiji, poslala Ukrajini značajnu vojnu i novčanu pomoć i primila preko sedam hiljada izbjeglica, našla na spisku država koje bi, prema saznanjima zvaničnog Kišnjeva, mogla raditi u korist Rusije?

Za profesora sa bostonskog Univerziteta Veska Garčevića Crna Gora pripada onoj grupi NATO i EU država koje se "mlako i bezvoljno odnose, kako prema sankcijama Rusiji tako i u odnosu na podršku Ukrajini".

"Vlada je podijeljena i najčešće ćuti. Nekad mi se čini da nas samo tanka nit NATO članstva drži uz EU i njene stavove inače bismo radije slijedili politiku Beograda. Mislim da bi se većina ministara da ih sada neko privatno pita, opredijelila za Rusiju."

Naime, na izborima avgusta 2020., prozapadna vlada Mila Đukanovića, koja je zemlju uvela u NATO, izgubila je izbore od saveza dominantno prosrpskih snaga, na čelu sa proruskim Demokratskim frontom i građanskim pokretom URA premijera Dritana Abazovića.

Crna Gora: Da li je formalno prozapadni kurs prisutan i u praksi?

Par primjera u Crnoj Gori poslednjih dana ukazuju na visok stepen tolerancije državnih organa na ispoljavanje proruskih narativa.

Naime, u danima vikenda održan je neprijavljeni skup u centru Podgorice, gdje je bila istaknuta ruska zastava sa slovom "Z" koja simbolizuje agresiju na Ukrajinu, kao i zastava takozvane "Donjecke Republike". Crnogorska policija i Tužilaštvo u Podgorici ocijenili su da u tome nema ni krivičnog djela, ni remećenja javnog reda.

Dan kasnije zbog proruskog skupa u Budvi otkazan je nastup ukrajinskog benda u tom gradu, a dan kasnije i u Kotoru. Reagovala je ukrajinska Ambasada tražeći zaštitu Ukrajinaca u Crnoj Gori a policija je saopštila da u tom događaju nije bilo uznemiravanja javnog reda i mira.

A 15. februara Abazović se sastao sa Aleksanderom Mačetinom osnivačem firme Noblewood Adriatic koji će u martu otvoriti fabriku votke Beluga Montenegro u Nikšiću.

Ovaj brend je zbog ruske invazije na Ukrajinu prema pisanju Pobjede nepoželjan u SAD i nekim evropskim zemljama a zbog sankcija koje je Letonija uvela Rusiji kompanija je morala prekinuti rad skladišta u toj zemlji.

Prema navodima istog lista ukrajinska Vlada pozvala je države da uvedu sankcije Mečetinu zbog podrške Rusiji preko Rojal kredit banke čiji je stvarni vlasnik.

RSE je ranije iz Vlade saopšteno da Mečetin nije na spisku sankcionisanih ruskih državljana i da je saradnja sa njim nesporna.

Na koga su mislili u Kišnjevu pominjući Crnu Goru?

Da moldavska predsjednica, pominjanjem Crne Gore, kao zemlje iz koje bi mogle doći prijetnje po stabilnost Modavije, nije mislila na zvanične institucije, savjetniku crnogorske Vlade prenio je moldavski kolega Vladimir Cuc, dodajući da će o tome Kišnjev obavijestiti NATO partnere.

Dan nakon izjave predsjednice Moldavija je s aerodroma vratila crnogorske boksere koji je trabalo da učestvuju na tamnošnjem turniru.

Dan ranije je i premijer Abazović rekao da to nije zvanična politika Crne Gore već da bi to mogli biti neodgovorni pojedinci.

Da svaka optužba, o navodnoj umiješanosti crnogorskih državljana u destabilizaciju Moldavije po planu Rusije, mora biti adresirana na dio crnogorske politike, smatra spoljnopolitički analitičar iz Beograda Boško Jakšić.

"Taj korpus koji je izrazito proruski i po linijama politike i Pravoslavne crkve koja je vrlo bliska sa Ruskom pravoslavnom crkvom postoji u političkom biću Crne Gore."

O odnosu Srpske pravoslavne crkve prema Rusiji govorio je mitropolit SPC u Crnoj Gori Joanikije sredinom januara, odbacivši tvrdnje da Rusija podriva Crnu Goru.

"Lupetaju kako svaki Rus koji dođe ovdje širi 'maligni ruski uticaj' i da se bavi politikom i da podriva Crnu Goru. Kad su to Rusi podrivali Crnu Goru? To nikada nije bilo. I to su obične laži i petljavine", rekao je Joanikije tokom jednog crkvenog obreda.

Jakšić navodi da se ove optužbe iz Kišinjeva ne odnose na čitavo političko tijelo Crne Gore, već na onaj dio koji predvodi Demokratski front:

"Bez obzira na sve one zahtjeve koji postoje nekoliko godina, da Crna Gora izađe iz NATO, da povuče priznanje nezavisnosti Kosova i drugo što bi rado obradovalo Moskvu, to se ne događa."

Novinar Moldavskog servisa RSE Denis Dermenji kaže da su izjave Sanduove možda bile iznenađenje za neke pomenute zemlje, ali da se u Kišinjevu, tretiraju kao direktna prijetnja po bezbjednost Moldavije.

"Štaviše, javnost je tražila detalje, koje nadležni dugo nisu davali", rekao je Dermenji.

Bliža istorija pokušaja ruskog miješanja u Crnoj Gori

Profesor Garčević, nije želio da komentariše izjavu predsjednice Moldavije, rekavši da nema podatke kojim ona raspolaže:

"Iskustvo Crne Gore iz 2016. ("državni udar") i slične ruske operacije na drugim mjestima ukazuju da njenu izjavu treba prihvatiti sa ozbiljnošću."

Kao najdrastičniji primjer ruskog miješanja i pokušaja destabilizacije Crne Gore, SAD i Evropska unija navode pokušaj državnog udara na dan parlamentarnih izbora, oktobra 2016. koji se povezuje sa pokušajem sprečavanja ulaska Crne Gore NATO-u.

Naime, dvojica ruskih državljana Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, osam državljana Srbije i čelnici proruskog Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić su prema nalazima Specijalnog državnog tužilaštva, na dan izbora 2016. pripremali nasilnu promjenu vlasti, za šta su osuđeni na zatvorske kazne u prvostepenom postupku. Apelacioni sud je taj slučaj vratio na ponovno suđenje.

Da je u tom periodu Demokratski front finansiran iz Rusije potvrdio je izvor američke administracije na brifingu od 13. septembra 2022. pozivajući se na njihove obavještajne nalaze. Ova proruska partija je u međuvremenu sa još dvije osvojila vlast u Crnoj Gori 2020.

Isti obavještajac u Moldaviji i Crnoj Gori

A upravo ime Vladimira Popova ruskog državljanina nepravosnažno osuđenog za državni udar u Crnoj Gori povezuje Crnu Goru i Moldaviju.

Pravi identitet, Vladimira Popova je Vladimir Nikolajevič Moisijev, pokazalo je istraživanje britanske istraživačke mreže Belingket i ruskog magazina "Insajder" koji su njega i Eduarda Šišmakova identifikovali kao oficire ruske vojne obavještajne službe - GRU.

Obojica su pred ruskim organima negirali učešće u pokušaju državnog udara u Crnoj Gori.

Britanski mediji su objavili da je ruske agente, nekoliko dana nakon neuspjele misije, iz Beograda gdje su boravili, "izvukao" prvi čovjek ruskih obavještajnih službi, Nikolaj Petrušev.

Biografija Moisejeva ukazuje da je bio umiješan u podsticanje separatističkog sukoba u Moldaviji po scenariju Donbasa u Ukrajini.

Prema nalazima Insider i Bellingcat Popov je krajem maja 2014. stigao u Moldaviju, koja se u tom trenutku spremala da potpiše sporazum o Evropskoj asocijaciji. Moldavska štampa je objavila da je Popov otišao u Gagauziju (autonomna regija u Moldaviji) kako bi se sastao sa tamošnjim separatistima i aktivistima protiv EU.

Kako navode Belingket i "Insajder" , prema lokalnim obaveštajnim agencijama, službenici GRU su planirali da organizuju nemire u Moldaviji po ukrajinskom scenariju, oslanjajući se na lokalne paravojne jedinice obučene u ruskom Rostovu.

Promjena senzibiliteta crnogorskih službi prema ruskom uticaju?

Od početka ruske agresije na Ukrajinu do kraja septembra zvanična Podgorica nepoželjnim je proglasila šest akreditovanih ruskih diplomata, što je pozdravila međunarodna zajednica, uz čiju je saradnju akcija realizovana.

Tadašnji ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, saopštio je da je u toku najveće hapšenje ruskih špijuna u Crnoj Gori, dok je premijer Abazović naveo da je cilj istrage očuvanje nacionalnih interesa.

Ipak, Abazović je neposredno nakon toga smijenio direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Sava Kenteru zaslužnog za ove akcije.

Iako je za prvih devet mjeseci 2022. protjerano 12 ruskih diplomata od septembra nije nijedan.

Crna Gora je imala dobre odnose sa Rusijom do 2014. godine kada se zbog ruske aneksije dijela Ukrajine, Krima, prateći politiku EU, pridružila sankcijama Rusiji.

Ulazak Crne Gore u NATO 2017. dodatno je udaljio Podgoricu i Moskvu.