OHR i američka ambasada u BiH: Vlasti RS da privedu odgovorne za napad u Banjaluci

OHR najstrožije osuđuje napad na aktiviste i novinare u Banjaluci.

Ovo se navodi u objavi Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR )na Twitteru 19. marta, dan nakon što je troje aktivista iz Organizacionog odbora "Bh. povorke ponosa" povrijeđeno u napadu huligana u Banjaluci.

Napad se dogodio u subotu 18. marta u večernjim satima ispred prostorija organizacije "Transparency International BiH".

Napadi su povezani sa događajem u organizaciji "Bh. povorke ponosa", koji je trebalo da se održi 18. marta navečer, ali ga je policija zabranila, jer su procijenili "da postoji realna mogućnost da na istom može doći do većeg ugrožavanja ljudi i imovine".

U objektu DKC Incel bila je planirana projekcija filma "Pride", te panel diskusija i neformalno druženje uz muziku.

Napad je osudila i Ambasada SAD u BiH.

"Osuđujemo nasilni napad na aktiviste koji su se mirno okupljali u Banjaluci. Vlasti moraju identifikovati i procesuirati one koji su počinili ovaj gnusni čin", navodi se u objavi američke ambasade na Twitteru.

Novinarka Vanja Stokić, koja je bila na licu mjesta, rekla je za RSE da je u subotu navečer bilo oko 20-30 huligana naoružanih šipkama i flašama, te da su nosili kapuljače.

Nju su, kaže, udarili u leđa, te je bacili sa jednog zida, kada je razbila lakat, dok su njenog kolegu, koji je zbog povreda završio u hitnoj pomoći, udarali flašom u glavu.

Kaže da je oko 15 aktivista iz "Bh. povorke ponosa" bilo na mjestu za koje su mislili da je sigurno kada je, kaže, policija došla na vrata i rekla "idite iz Banjaluke".

"Zatim je došla policijska patrola, stala pored, dvije patrole, i onda se pojavila grupa huligana. Njima je neko javio da su oni tu. Policija se sklonila, i onda su oni počeli da tuku sve redom", priča ona.

"Tu su bile i komšije koji žive u okolnim kućama, izašli su svi u dvorište, pokazivali su huliganima prstom na ljude. Ja sam stala uz te komšije, misleći da će me zaštititi, i onda su pokazali huliganima, 'e nju', i onda su i mene ščepali", rekla je Stokić.

Ona kaže da su našli još jednu patrolu u blizini, rekla da "eno tamo tuku ljude, ali su iz patrole rekli da "to nije njihova stvar", i da su odbijali da intervenišu.

"Nakon toga smo zvali policijsku stanicu, i ona je poslala nekoliko vozila. Kasnije kad su se vratili na lokaciju, bilo je 6-7 vozila", priča Vanja.

Dodaje da su otišli u hitnu pomoć ubrzo nakon toga, te su tamo našli druge aktiviste.

Iz policije je saopšteno da je Policijskoj upravi Banjaluka oko 18.45 prijavljeno narušavanje javnog reda i mira u Krfskoj ulici u Banjaluci, te da rasvjetljavaju krivično djelo "nasilničko ponašanje".

Navode "da je više nepoznatih osoba fizički i verbalno napalo grupu građana" koja se samoinicijativno tu okupila.

"Jednom oštećenom licu je ukazana ljekarska pomoć u Službi hitne medicinske pomoći Banjaluci zbog tjelesnih povreda koje je zadobilo, dok su ostali okupljeni građani uz pratnju policijskih službenika pristupili u prostorije PU Banjaluka, radi lične bezbjednosti i saslušanja u svojstvu oštećenih lica", navedeno je u saopštenju.

Dodaju da je o svemu obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Šta je prethodilo održavanju događaja u Banjaluci?

Milorad Dodik, predsjednik RS, na konferenciji za novinare 16. marta je poručio da očekuje da će nadležni organi RS onemogućiti bilo kakvo održavanje manifestacije posvećene LGBT pravima u otvorenim ili zatvorenim prostorima.

Tada je rekao da "oni uznemiravaju druge" te da je on protiv toga.

Slično je naveo i na Tvitteru, gdje je rekao da mu se "veliki broj udruženja i organizacija obratio pismima u kojima izražavaju zabrinutost i veliku uznemirenost" zbog najavljenog događaja.

Udruženje "Srbsko Sabranje Baštionik" je 15. marta na svom sajtu objavilo otvoreno pismo, koje su poslali na adresu predsjednika RS, predsjednika Vlade RS, kao i gradonačelnika Banjaluke.

Od gradonačelnika su tražili zabranu korištenja javnih prostora "za ovakve skupove i aktivnosti", od premijera "spriječavanje okupljanja, isticanja i promovisanja simbola koji vrijeđaju vjerska, moralna i identitetska osjećanja i slobodu stanovnika Banjaluke i Republike Srpske", a od predsjednika – zakonsku regulativu koja bi bila u funkciji "zaštite porodičnih, duhovnih i tradicionalnih vrijednosti".

Naveli su da uvažavaju "privatnost i slobodu izbora", ali da su protivni "javnom promovisanu ovakvih ideja LGBT i drugih organizacija u javnom prostoru".

Dokument je sa njima potpisalo još 12 različitih organizacija, uključujući i Udruženje građana "Srpsko-ruski most", Srpski nacionalni pokret "Izbor je naš", Dobrotvorno društvo "Kolo srpskih sestara".

Šta kaže zakon?

Na nivou BiH, postoji Zakon o zabrani diskriminacije, koji propisuje da osobe ne smiju biti diskriminisane na osnovu svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.

Prema Krivičnom zakoniku RS, krivično djelo iz mržnje je, između ostalog, ono učinjeno zbog seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.

"Ko na osnovu razlike u seksualnom opredjeljenju ili rodnom identitetu uskrati ili ograniči slobodu ili pravo utvrđeno Ustavom, zakonom ili međunarodnim ugovorom – kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine", navodi se u zakonu.

Ista kazna čeka osobu koja proganja one koji se zalažu za ravnopravnost ljudi.

U slučaju da to učini službeno lice, zloupotrebom položaja ili ovlaštenja, predviđene su oštrije kazne, od šest mjeseci do pet godina zatvora.