Migrante koje ne žele Italija, Slovenija i Hrvatska planiraju zajedno vraćati u BiH
Hrvatska policija nije na upit Radija Slobodna Europa (RSE) komentirala readmisiju iregularnih migranata iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu(BiH) 30. i 31. ožujka.
U zagrebačkom Centru za mirovne studije (CMS) za to znaju od svojih kolega iz BiH, koji su im također prenijeli da im je više vraćenih osoba reklo da su imali namjeru zatražiti međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj.
"Ukoliko je tome tako, readmisija je time ilegalna, zbog toga što se – ako je osoba zatražila azil u Hrvatskoj – taj zahtjev mora zaprimiti i ona mora ući u proces traženja međunarodne zaštite u Hrvatskoj. Nikako se tu osobu ne može readmisijom predati drugim vlastima, u ovom slučaju bosanskoj policiji i na taj način ih protjerati iz zemlje", kaže Antonija Pindulić iz CMS-a.
Trilateralni nadzor koridora za migrante
Zbog povećanog pritiska od čak 300 posto više iregularnih migranata koji stižu u Sloveniju nego prije hrvatskog ulaska u šengensku zonu 1. siječnja, i zbog povećanog pritiska na Italiju kao ciljanu destinaciju, policije Hrvatske, Slovenije i Italije planiraju uspostaviti projekt zajedničkog nadzora koridora od granice BiH prema Italiji.
Finalizacija ovog projekta očekuje se tijekom radne posjete slovenskog premijera Roberta Goloba Zagrebu u svibnju, rečeno je među ostalim nakon susreta Goloba i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića 27. ožujka na Brdu kod Kranja.
Golob je u izjavi nakon susreta pozdravio hrvatski ulazak u schengenski prostor i eurozonu, ali i upozorio na pojačani pritisak iregularnih migranata na Hrvatsku i Sloveniju kao tranzitne zemlje, i na Italiju kao ciljanu destinaciju.
"Tražimo načine kako da nadziremo cijeli koridor od bosanske granice do talijanske granice trilateralnim sudjelovanjem kako bismo uspostavili bolji nadzor iregularnih migracija", kazao je slovenski premijer Golob.
Plenković ponovio – bez ograda i bodljikave žice
Hrvatska je već kod ulaska u schengenski prostor 1. siječnja uvela kompenzacijske mjere, kojima zaustavlja iregularne migrante u i u dubini hrvatskog teritorija, a ne samo na području uz granicu.
Plenković je i nakon razgovora s Golobom kazao kako hrvatska policija kvalitetno i zakonito čuva graničnu crtu.
"Surađujemo sa vlastima i policijama drugih država i sprječavamo nezakonite migracije, a 6.500 hrvatskih policajaca koji čuvaju granicu ponašaju se u skladu sa hrvatskim zakonima i europskim i međunarodnim normama i standardima", poručio je Plenković nakon susreta s Golobom.
On je još jednom naglasio da Hrvatska neće postavljati ograde ni bodljikavu žicu na granici prema susjedima na jugoistoku Europa.
Slovenska zabrinutost zbog Italije
Austrija već osam godina ima graničnu kontrolu na granici sa Slovenijom, upravo zbog pritiska iregularnih migranata.
Prema podacima slovenske policije, u prva dva mjeseca ove godine, nakon što je Hrvatska preuzela kontrolu schengenske granice, u Sloveniji su zabilježena 5.162 pokušaja ilegalnog ulaska u zemlju, dok ih je u istom razdoblju prošle godine bilo svega 1.295.
Među njima najbrojniji su državljani Afganistana, Maroka, Rusije i Kube.
Kako je to izuzetno velik porast, slovenski mediji citiraju izvore bliske slovenskoj vladi kako se boje da bi zbog povećanog pritiska iregularnih migranata na Sloveniju, a potom i na Italiju kao konačnu destinaciju i Italija mogla uvesti granične kontrole na granici sa Slovenijom.
Što govore brojke
Hrvatska policija nije do zaključenja ovog priloga odgovorila ni na upit RSE o aktualnim tokovima iregularnih migracija.
Hrvatski mediji navode podatke MUP-a kako je od ulaska Hrvatske u schengenski prostor u nepuna tri mjeseca broj tražitelja azila porastao za 800 posto prema istom razdoblju prošle godine, ali da njih preko 90 posto odmah kreće dalje prema zapadnoj Europi.
Od 6.280 podnesenih zahtjeva za azilom do 20. ožujka , njih 1.756 su državljani Ruske Federacije – Čečeni. U prva dva mjeseca ove godine evidentirana su 5.883 pokušaja ilegalnog prelaska granice, dok ih je cijele prošle godine bilo 50.624.
Od početka godine privedeno je gotovo 200 krijumčara ljudi, što je 29,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.