Potpredsjednik Federacije BiH Stojanović dao saglasnost za formiranje vlade
Igor Stojanović, potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, je u ponedjeljak dao saglasnost za imenovanje vlade ovog entiteta, rečeno je nakon sjednice Predsjedništva Socijaldemokratske partije BiH (SDP).
Stojanović je na konferenciji za medije, 3. aprila, rekao da je proteklih dana oklijevao dati saglasnost jer je želio da nova vlada, prevođena SDP-om, mandat počne nepoterećena aferama i kmpromitovanim kadrovima.
Odluku o formiranju Vlade Federacije BiH je 30. marta donijela predsjednica ovog bh. entiteta Lidija Bradara, iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koja je dio vladajuće koalicije.
Oba potpredsjednika, bez čijih potpisa ne može biti formirana vlada ovog entiteta, najprije su odbili su dati saglasnost.
Potpredsjednik Refik Lendo je to odbio jer u predloženoj vladi nema mjesta za njegovu Stranku demokratske ancije (SDA), najsnažniju konzervativnu bošnjačku stranku.
Stojanović je, pak, saglasnost uskratio jer je imao primjedbe na predložene ministre.
Međutim, na današnjoj konferenciji je objasnio da je promijenio mišljenje jer je trenutna vlada već godinama u "tehničkom mandatu" i krajnje je vrijeme je da se prekinu blokade i krene dalje.
"Očekujem da partneri SDP-a također vode računa o kredibilitetu vlade. Na moju žalost, predsjednici stranaka kojima sam pisao ne žele promijeniti prijedloge", rekao je Stojanović.
Stojanović je proteklih dana odbijao dati saglasnost novoj Vladi jer bi ona, kako je rekao, svoj rad započela "opterećena aferama i kompromitovanim kadrovima".
Stojanović je ranije objavio i sadržaj pisma na svom Facebook profilu u kojem zahtjeva od lidera pomenutih stranaka da još jednom preispitaju svoje prijedloge za kandidate za članove Vlade Federacije BiH, čije kandidovanje je izazvalo negativne reakcije javnosti.
Šta ako drugi potpredsjednik ne da saglasnost?
Predsjednik Federacije BiH, uz saglasnost oba potpredsjednika, ima ustavnu nadležnost da, između ostalog, imenuje i smjenjuje vladu. Imenovanje vlade potvrđuje Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH.
Ako Lendo odbije dati saglasnost, mogao bi reagovati Ured visokog predstavnika u BiH (OHR) i prekinuti blokadu formiranja izvršne vlasti, koja traje još od 2018. godine.
Naime, Vlada Federacije BiH posljednji put je formirana 2014. godine. Još od izbora 2018. godine radi u takozvanom tehničkom mandatu, zbog blokada HDZ-a.
Ova stranka je godinama uslovljavala formiranje Vlade Federacije BiH izmjenama Izbornog zakona BiH. Tim izmjenama je željela ostvariti takozvano "legitimno predstavljanje" Hrvata u BiH, prije svega u Domu naroda i Predsjedništvu BiH.
OHR je početkom oktobra prošle godine promijenio način konstituisanja vlasti u Federaciji, upravo kako bi onemogućio blokade formiranja vlasti u Federaciji BiH.
Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, je tada iskoristio svoje ovlasti i nametnuo paket ustavnih i zakonskih izmjena, čime je promijenio način postizbornog konstituisanja vlasti u ovom entitetu.
Iz OHR-a su 16. februara poručili da "mora uslijediti brzo formiranje vlade" u federaciji BiH, te da će "pažljivo pratiti budući razvoj događaja u skladu sa svojim mandatom".