Biden krivi Trumpa za haotično povlačenje iz Afganistana
Administracija Joe Bidena okrivila je u četvrtak, 6. aprila, njegovog prethodnika Donalda Trumpa za smrtonosno i kaotično povlačenje američkih vojnika iz Afganistana 2021. godine koje je dovelo do nekih od najtamnijih trenutaka Bidena na predsjedničkoj dužnosti, piše AP.
Bijela kuća je objavila sažetak od 12 stranica rezultata takozvanog "hotwasha" američkih politika oko okončanja najdužeg rata u zemlji, preuzimajući malo odgovornosti za svoje postupke i tvrdeći da je Biden bio "ozbiljno ograničen" Trumpovim ranijim odlukama.
Priznaju da je evakuacija Amerikanaca i saveznika iz Afganistana trebala početi ranije, ali krive kašnjenja vlade i vojske Afganistana, te procjene američke vojske i obavještajnih zajednica.
Kratak dokument izradio je Nacionalni sigurnosni savjet, a ne neovisna jedinica, uz učešće samog Bidena. Administracija je rekla da su detaljne analize proveli State Department i Pentagon, a Bijela kuća kaže da će ga privatno prenijeti Kongresu, da su visoko klasificirane i da neće biti javne.
"Izbori predsjednika Bidena za izvođenje povlačenja iz Afganistana bili su ozbiljno ograničeni uvjetima koje je stvorio njegov prethodnik", navodi se u sažetku Bijele kuće, napominjući da su kad je Biden preuzeo dužnost, "Talibani bili u najjačoj vojnoj poziciji od 2001. godine, kontrolirajući ili osporavajući gotovo polovicu zemlje".
Izvještaj kritizira pretjerano optimistične procjene obavještajne zajednice o spremnosti afganistanske vojske za borbu, te kaže da je Biden slijedio preporuke zapovjednika o tempu smanjivanja snaga SAD-a.
"Jasno je da nismo pogodili", rekao je glasnogovornik Nacionalnog sigurnosnog vijeća John Kirby u četvrtak, ali izbjegao je odgovore na pitanja ima li Biden ikakvih žaljenja zbog svojih odluka i postupaka koji su doveli do povlačenja, naveo je AP.
Kirby je rekao da "svrha izvješća nije odgovornost", već "razumijevanje" onoga što se dogodilo.
Bijela kuća tvrdi da su pogreške u Afganistanu služile kao informacija za njezino postupanje prema Ukrajini, gdje se administracija Bidena pohvalila podrškom obrani Kijeva protiv ruske invazije. Bijela kuća kaže da je simulirala najgori scenarij prije invazije u februaru 2022. i prije toga objavila obavještajne podatke o namjerama Moskve mjesecima unaprijed.
"Sada prioritet dajemo ranijim evakuacijama kada se suočimo s pogoršanjem sigurnosne situacije", rekla je Bijela kuća.
U očitoj namjeri da brani svoje odluke u nacionalnoj sigurnosti, administracija Bidena također ističe da je objavila upozorenja prije rata "unatoč snažnim prigovorima visokih dužnosnika u ukrajinskoj vladi".
Republikanci u Kongresu oštro su kritizirali povlačenje iz Afganistana, fokusirajući se na smrt 13 pripadnika službe u samoubilačkom napadu na kabulskom aerodromu, kad je također ubijeno više od 100 Afganistanaca.
Bivši marinac Tyler Vargas-Andrews, koji je teško ranjen u eksploziji, rekao je na kongresnom saslušanju prošlog mjeseca da je povlačenje "bila katastrofa" te da je "postojao neopravdani nedostatak odgovornosti".
Izvještaj administracije čini se da prebacuje bilo kakvu krivnju za samoubilačku bombašku eksploziju 26. avgusta 2021. u međunarodnoj zračnoj luci Hamid Karzai, tvrdeći da je jednu moguće ključnu odluku donio američki vojni vrh.
“Da bi se upravljalo potencijalnom prijetnjom terorističkog napada, predsjednik je više puta pitao treba li vojsci dodatna podrška za izvršenje njihove misije u Afganistanu”, navodi se u izvještaju, i dodaje:
“Stariji vojni dužnosnici potvrdili su da imaju dovoljno resursa i ovlasti za ublažavanje prijetnji.”
Kirby pohvaljuje postupke američkih snaga u najvećoj zračnoj evakuaciji nenaoružanih osoba u povijesti tijekom kaosa pada Kabula.
“Oni su okončali najduži rat naše nacije”, rekao je novinarima.
“To nikada nije bilo lako učiniti. Kao što je sam predsjednik rekao, to nikada nije bilo ni niske razine ili niskog rizika ili niskog troška.”
Otkako su se Sjedinjene Države povukle, Biden je okrivio sporazum koji je Trump postigao s talibanima u Dohi, Kataru, u februaru 2020. godine, rekavši da je to stavilo Sjedinjene Države u kofer za napuštanje zemlje. Sporazum je dao talibanima značajnu legitimnost i analitičari ga krive što je podrivao vladu koju je podržavala Sjedinjene Države, a koja će godinu dana kasnije brzo propasti, navodi AP.
Vlada Afganistana oslobodila je otprilike 5.000 talibanskih zatvorenika nakon sporazuma u Dohi kao uvjet za pregovore o miru s Talibanima. Kirby je istaknuo da je to oslobađanje i drugi primjeri onoga što je nazvao “općim osjećajem degradacije i zanemarivanja” naslijedio Biden.
Ali sporazum je također dao pravo SAD-u da se povuče iz sporazuma ako pregovori o miru u Afganistanu propadnu - što su i učinili.
Sporazum je zahtijevao da SAD ukloni sve snage do 1. maja 2021. Biden je produžio puno povlačenje do septembra, ali odbio daljnje prolongiranje, rekavši da bi to produljilo rat koji je davno trebao završiti.
Od povlačenja, SAD je uspješno proveo operaciju protiv vođe El Kaide Ajmana el-Zavahrija - drugog čovjeka skupine u vrijeme napada 11. septembra - što Bijela kuća tvrdi da dokazuje da se i dalje može odvratiti terorističke skupine u Afganistanu.
Ali slike nereda i nasilja tijekom pada Kabula još uvijek odjekuju, uključujući scene Afganistanaca koji padaju s podvozja američkih aviona, afganistanske obitelji koje prepuštaju bebe preko vrata zračne luke kako bi ih spasile od gužve i nasilja mnoštva, i slike nakon samoubilačkog napada na Abbey Gate.
Izvješće u februaru od posebnog inspektora američke vlade za Afganistan najviše je krivice za propast afganistanske vojske stavilo na administracije Trumpa i Bidena, te je citiralo brzinu kojom je Biden inzistirao na provedbi povlačenja:
"Zbog ovisnosti afganistanskih sigurnosnih snaga o američkim vojnim snagama, odluka o povlačenju svih američkih vojnih osoba i dramatičnom smanjenju američke podrške afganistanskim sigurnosnim snagama uništila je moral afganistanskih vojnika i policije."
Pod pritiskom novinara u četvrtak poslijepodne, Kirby je ponavljao obranu američkog odgovora i napora za povlačenje američkih građana te se raspravljao s novinarima koji su se referirali na povlačenje kao kaotično. U jednom trenutku je zastao, što se činilo kao napor da skupi emocije, piše AP.
"Unatoč svemu ovom govoru o kaosu, ja ga jednostavno nisam vidio, ne s moje pozicije", rekao je Kirby, koji je bio glasnogovornik Pentagona tijekom povlačenja.
"U jednom trenutku tijekom evakuacije, zrakoplov je poletio pun ljudi, Amerikanaca i Afganistanaca jednako, svakih 48 minuta, i nije propuštena nijedna jedina misija. Tako da, žao mi je, neću prihvatiti cijeli argument o kaosu."
Kirby je rekao da Biden neće deklasificirati dijelove samog izvješća, navodeći rad dvostranačke komisije o afganistanskom ratu i osjetljivost dokumenata.
Objava pregleda NSC-a dolazi u vrijeme kad se State Department i republikanski zastupnici bore oko dokumenata za klasificirane dopise koji se odnose na povlačenje iz Afganistana. Prošlog je tjedna predsjednik Odbora za vanjske poslove u Zastupničkom domu Mike McCaul poduzeo neviđen korak i pozvao američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena da dostavi dopis koji su napisali deseci diplomata u američkoj ambasadi u Kabulu neposredno prije povlačenja.
Komunikacija iz jula 2021. navodno je upozorila Blinkena o mogućem padu Kabula putem posebnog "kanala neslaganja", koji omogućuje službenicima State Departmenta da izravno izraze upozorenja ili suprotne stavove vodećim dužnosnicima obavještajne agencije, piše AP.