Parlamentarci konstatirali da nova vlada Federacije BiH nije formirana u roku

Sa 52 glasa za i 31 glasom protiv Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je 6. aprila zaključak kojim se konstatira da u ustavnom roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika ovog entiteta u BiH nije u potpunosti završen proces imenovanja nove vlade FBiH, kako to nalažu odredbe Ustava FBiH.

Zastupnički dom je u zaključku naveo da je "opredijeljen" da se "što prije" formira nova vlada i poziva se sve učesnike u ovom procesu da se "hitno iznađe rješenje" za ovo pitanje kako bi se ispoštovale ustavnosti, zakonitosti i vladavine izvršne vlasti u Federaciji BiH.

Do ponoći, 6. aprila, bio je rok za uspostavu izvršne vlasti, u skladu sa novim pravilima koja je nametnuo Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, korištenjem takozvanih Bonskih ovlaštenja.

Nova vlada Federacije BiH nije imenovana ni šest mjeseci nakon oktobarskih izbora, jer predsjednica ovog entiteta nema saglasnost oba potpredsjednika o tom pitanju, kako je propisano Ustavom Federacije BiH.

Aktuelna Vlada FBiH u kojoj nedostaju tri ministra imenovana je u februaru 2015. godine, nakon pretprošlih izbora održanih u oktobru 2014. godine.

Sa 50 glasova za, 17 protiv i 15 suzdržanih usvojeni su i zaključci po kojima Zastupnički dom zadužuje Ustavnu komisiju Parlamenta Federacije BiH da u roku od 15 dana "razmotri postojeći ustavni sistem i inicira usklađivanje ili izmjenu ustavnih odredbi za izbor Vlade FBiH" nakon Schmidtovih izmjena. Za zaključke je glasao dio nove parlamentarne većine i dio opozicije.

Glasovima 50 zastupnika, uz 21 protiv i 11 suzdržanih usvojena je i Deklaracija o neprihvatanju najavljenog prijedloga OHR-a za izmjene Ustava FBiH i drugih zakonskih ili podzakonskih akata sa ciljem produbljenja etničkih podjela i diskriminacije kroz izborni proces.

Deklaraciju je predložila Stranka demokratske akcije (SDA) koja trenutno ima premijera i dio ministara, a koja bi prema trenutnom političkom dogovoru i većini u Parlamentu Federacije BiH nakon izbora u oktobru 2022. trebala biti opozicija.

Cijelo poslijepodne je trajala rasprava o dnevnom redu.

Iz Stranke demokratske akcije tvrdili su da je dnevni red neustavan.

Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH ispred Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), je ranije Parlamentu uputila Odluku o imenovanju nove vlade, iako nema saglasnost potpredsjednika Refika Lende, iz Stranke demokratske akcije (SDA).

"Stojanović (Igor, potpredsjednik Federacije BiH) je dao zeleno svjetlo na odluku, a Lendo (Refik, drugi potpredsjednik) je odbio dati saglasnost. Sva tri stava su poslana vama jučer, kao cjelokupna informaciju. Nakon četiri godine tehničke vlade i pola godine nakon izbora ne vidim da se bilo čime bitnijim trebamo baviti", ponovila je Bradara na sjednici u četvrtak.

SDA je najveća konzervativna bošnjačka stranka u BiH, i na vlasti je duže od tri decenije.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, skupa sa širom koalicijom osam stranaka na čelu sa multietničkom Socijaldemokratskom partijom (SDP) BiH i i Našom Strankom te većinski bošnjačkom strankom Narod i Pravda, pretenduje da preuzme vlast u ovom entitetu bez SDA.

Uz SDA bi u opoziciji trebala još biti Demokratska fronta (DF).

Delegati SDA i DF su u Klubu bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH imali su većinu glasova potrebnu za predlaganje Refika Lende za potpredsjednika Federacije BiH.

Međutim, nemaju većinu ni u Zastupničkom niti u Domu naroda Parlamenta BiH. Lendo svoju saglasnost za imenovanje nove izvršne vlasti uslovljava učestvovanjem njegove stranke u novoj Vladi.

Potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo (SDA) je obraćajući se zastupnicima rekao da je dobro da se diskutuje o tome kako je došlo do ovoga.

"Vi ste izabrani da poštujete Ustav, vi ste čuvari Ustava, nadam se da nećete ništa uraditi što nije u interesu naroda i građana. Volio bih da je odluka o imenovanju validna i da ima tri potpisa, ali ona nije validna. Ne odlučujemo mi ko će biti premijer, to su ozbiljne stvari za političke stranke", rekao je Lendo.

Sjednica je više puta prekinuta, a jednom nakon što je zastupnik SDA Salko Zildžić zaprijetio da će prići i isključiti mikrofon Edini Gabela, koja je predsjedavala sjednicom, optužujući rukovodstvo ovog doma za nezakonit i neustavan rad.

Poslanik Arnel Isak je na vanrednoj sjednici izjavio da napušta stranku Narodni evropski savez (NES), koji je dio tzv. Osmorke, te da će ubuduće djelovati kao samostalni zastupnik, jer se protivi ovakvim pokušajima neustavnog formiranja entitetske vlade.

Dopredsjedavajući Zastupničkog doma Mladen Bošković (HDZ BiH) je dan ranije, 5. aprila, naglasio da Zastupnički dom neće uraditi ništa što je protivno Ustavu i zakonima, odnosno neće donositi odluke bez Lendine suglasnosti.

Ko bi trebali biti članovi nove Vlade Federacije BiH?

Osmorka i HDZ BiH koji imaju većinu u Klubu Hrvata i Srba u Domu naroda kao i u Zastupničkom domu su za premijera predložili Nermina Nikšića, predsjednika SDP-a BiH.

Njegov zamjenik i ministar financija trebao bi biti Toni Kraljević iz HDZ-a BiH.

Za drugog zamjenika i ministra razvoja i poduzetništva predložen je Vojin Mijatović iz SDP-a BiH.

Od ukupno 16 ministara, HDZ BiH bi imao šest, SDP BiH bi uz premijera imao i četiri ministra, Stranka za BiH i Narodni evropski savez po dva, te Narod i Pravda i Naša po jednog ministra.

Aktualna Vlada Federacije BiH imenovana je u martu 2015. godine, nakon izbora održanih pola godine ranije.

Nakon izbora 2018. godine, zbog političkih nesuglasica i nepostojanja jasne parlamentarne većine, nije imenovana nova entitetska izvršna vlast, uključujući i predsjednika i potpredsjednike.

Potencijalna rješenja za otklanjanje blokade

Kao rješenje se spominje nova intervencija OHR-a, iz kojeg su ranije poručivali parlamentarnim strankama da se dogovore.

Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH su saopćili 5. marta da su održali "kurtoazni sastanak" s predsjednicom i potpredsjednicima FBiH, Bradarom, Stojanovićem i Lendom.

Schmidt se, kako je saopćeno, zanimao za poduzete korake u pravcu uspostave Vlade Federacije BiH.

"Funkcioniranje institucija FBiH je preduvjet za efikasnu i jaku BiH. Formiranje Vlade FBiH je stoga najveći prioritet za sve", rekao je Schmidt.