Moldavska predsjednica pozvala na velike proeuropske skupove
Moldovska predsjednica Maia Sandu pozvala je u ponedjeljak svoje sunarodnjake da se sljedećeg mjeseca okupe na masovnom skupu na otvorenom kako bi podržali njezinu težnju ka eurointegracijama.
Moldavija, jedna od najsiromašnijih europskih zemalja smještena između Ukrajine i Rumunjske, pogođena je ruskim ratom u Ukrajini koji je Sandu više puta osudila.
Dijelovi projektila ispaljenih na ukrajinskom frontu pali su na teritorij Moldavije.
Ova zemlja primila je izdašna sredstva Zapada otkako je Sandu preuzela dužnost 2020. godine s mandatom da se bori za suradnju i približavanje Europi.
"Pokažimo svijetu da građani Moldavije žele mir i demokraciju u svojoj zemlji te da zemlja postane dio Europske unije", rekla je Sandu u televizijskom obraćanju.
Rusija ima za cilj destabilizaciju Moldavije, navode SAD
Moldavija i njezino stanovništvo od 2,5 milijuna, navela je Sandu, stoje na raskrižju, a za njihovu budućnost potrebna je kolektivna akcija.
"Ovaj apel upućujem jer u kritičnim trenucima važne odluke ne donose samo političari. Velike odluke donose ljudi na Velikim narodnim skupštinama", rekla je.
"Došlo je vrijeme da Moldavci pokažu da smo narod koji može braniti demokraciju i mir... Mi smo Europljani i na Velikoj narodnoj skupštini 21. svibnja pokazat ćemo da je to put koji smo odabrali."
Prema ispitivanjima javnog mnijenja, Maia Sandu uživa veliku potporu javnosti, iako se Igor Dodon, bivši predsjednik kojeg je porazila na izborima 2020. godine, inače naklonjen Rusiji, i dalje smatra njezinim jedinim političkim suparnikom.
Dodon je u ponedjeljak izabran za jednog od čelnika oporbene Socijalističke stranke.
Moldavija je u različitim razdobljima svoje povijesti bila dio Ruskog Carstva i Sovjetskog Saveza te "Velike Rumunjske". Parlament te zemlje je prošlog mjeseca proglasio rumunjski službenim jezikom, iako je ruski i dalje u širokoj uporabi.
Velikoj narodnoj skupštini prisustvovalo je mnogo ljudi na istoimenom trgu u glavnom gradu Kišinjevu, uključujući i na proglašenju neovisnosti od sovjetske vlasti 1991. godine.
Moldavija, kao i Ukrajina, službeno je podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, što je proces koji obično godinama traje. Međutim, njezin ustav utvrđuje politiku neutralnosti koja isključuje članstvo u NATO-u.
Zemlja je i dalje opterećena prisutnošću proruske separatističke regije Pridnjestrovlje (Transdnjestrija), 30 godina nakon kratkog rata u kojem se suprotstavila moldavskoj vojsci.
Oko 1.500 ruskih "mirovnjaka" ostalo je u Pridnjestrovlju, a njihovi čelnici optužuju Ukrajinu da ih pokušava svrgnuti. S druge strane, Moldavija optužuje Rusiju da je pokušava destabilizirati.
Moskva je kritizirala prozapadne poteze Maie Sandu, a u ponedjeljak je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova osudila pozive NATO-a na bližu suradnju s Moldavijom.