Dupli standardi na putu sa Kosova u BiH
Samo u slučaju, ne daj, Bože, teške bolesti i smrti.
Odgovor je to koji je Rizah Sokoli, kaže, dobio usmeno u Službi za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine (BiH), nakon što je njegovom bratu, koji živi na Kosovu, više puta u devet godina odbijeno izdavanje vize kako bi posjetio familiju u BiH.
Bosna i Hercegovina ne priznaje nezavisnost Kosova, pa državljani te zemlje mogu ući u BiH uz vizu koja se odobrava "samo u izuzetnim slučajevima". Istovremeno stanovnici Kosova, koji imaju državljanstvo Srbije, mogu ući u BiH i bez pasoša, pod posebnim uvjetima.
Ministarstvo sigurnosti BiH je početkom aprila ove godine pripremilo odluku o odobravanju ulaska više od 700 djece srpske nacionalnosti s Kosova, s rodnim listovima i đačkim knjižicama izdanim na Kosovu, kao dokumentima Srbije.
Iz ovog ministarstva su za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazali da tu odluku treba na nekoj od idućih sjednica odobriti Vijeće ministara BiH.
Dodali su da, osim državne vlade, sud i tužiteljstvo u BiH, također, mogu odobriti ulazak strancu bez pasoša ili s dokumentima države koju BiH zvanično ne priznaje.
BiH je, pored Srbije, jedina država Zapadnog Balkana koja nije priznala Kosovo. Za priznanje je potrebna suglasnost sva tri člana Predsjedništva BiH, a tome su se od 2008. kada je Kosovo proglasilo nezavisnost protivili svi članovi koji dolaze iz Republike Srpske.
Politički predstavnici iz ovog entiteta u BiH u Vijeću ministara BiH su zaustavili i ratifikaciju Sporazuma o slobodi kretanja s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu koji je potpisala 3. novembra 2022. godine.
Prema odluci Vijeća ministara BiH od 2012. godine, državljani Kosova ne mogu turistički putovati u BiH. Oni su obvezni pribaviti vizu koja se ne lijepi u pasoš, već izdaje na posebnom obrascu "samo u izuzetnim slučajevima" u ambasadama BiH u Skoplju, Podgorici i Beogradu.
"U Beograd može, u Tuzlu ne"
Rizah Sokoli, predsjednik Udruženja "Dardanija" koje okuplja Albance u Bosni i Hercegovini, kaže da je apsurd što se s porodicom koja živi u pet zemalja može bez problema sresti usred Beograda, gdje kosovski državljani mogu slobodno putovati, ali ne može u Tuzli, gradu u sjevernoj Bosni u kojem je zaradio penziju.
On ima dva državljanstva. Zbog toga granicu BiH i Srbije prelazi s ličnom kartom BiH, pa na Kosovo uđe s kosovskom, ali kaže da to ne mogu stotine Albanaca iz BiH, najviše mladih. Državljanima BiH su potrebne vize za ulazak na Kosovo.
"Za nekog ima pravde, za nekog nema", komentira Sokoli činjenicu da državljani Srbije mogu prijeći granicu s ličnom kartom ili rodnim listom i đačkom knjižicom, a oni koji imaju samo kosovsko državljanstvo ne mogu u BiH ni s pasošem.
Kaže da je udruženje koje vodi zbog papirologije i troškova izdavanja viza "davno odustalo" od organiziranja dolaska npr. kulturno-umjetničkih društava s Kosova.
Odbor Republike Srpske za pomoć Srbima na Kosovu i Metohiji, registriran kao humanitarno udruženje građana u Republici Srpskoj, od 24. juna do 2. jula organizira novi, jednosedmični dolazak 728 djece s Kosova, državljana Srbije.
Milorad Arlov, predsjednik ovog udruženja, pojasnio je za RSE da su kao organizatori morali prikupili garancije Ministarstva prosvjete RS-a, te općina i gradova u kojima će djeca biti smještena, kako bi Vijeće ministara BiH odobrilo ulazak i boravak pod posebnim uvjetima.
"Nismo imali nijedan problem u proteklih deset posjeta, u kojima je do sad učestvovalo više od 6.000 djece. Svaki put bi nam Savjet ministara to odobrio. Ta djeca ne mogu izvaditi pasoš Srbije na Kosovu i bio bi im veliki trošak da najmanje dva puta putuju u Beograd po pasoše. Putovaće s rodnim listom i đačkim knjižicama", kazao je Arlov za RSE.
Pojasnio je da će najbolji učenici iz 40 osnovnih škola biti smješteni u porodicama u 19 gradova u RS-u, od Trebinja na jugu do Gradiške na sjeveru "s ciljem da upoznaju Republiku Srpsku i sve njene znamenitosti". Troškove financiraju lokalne zajednice.
Robe mogu, ljudi ne
Bosna i Hercegovina i Kosovo su potpisnice Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA) kojim su ukinute carine i roba slobodno putuje između dvije zemlje.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, firme iz BiH svake godine u prosjeku izvezu šest puta više robe na Kosovo, nego što uvezu. Ukupan izvoz iz BiH na Kosovo u 2022. iznosio je oko 71 milion eura, dok je uvoz s Kosova iznosio oko 11,7 miliona eura.
Trećinu robe izvezene iz BiH na Kosovo čine gvožđe i čelik, a slijede mesni, mliječni i drveni proizvodi. BiH iz Kosova najviše uvozi gotove proizvode od gvožđa i čelika, te gumu i sirovu kožu.