Hrvatska uvećava LNG kapacitete na Krku

Hrvatska kreće u realizaciju nekoliko mjeseci starog obećanja da će se zbog novonastale situacije sa energentima u Europi proširiti kapacitete terminala za ukapljeni plin na otoku Krku.

Plan je i više nego podvostručiti kapacitete, a rok za dovršetak radova je jesen 2025. godine.

Što donosi povećanje kapaciteta LNG?

"Velika razvojna prilika za Hrvatsku", tako energetski stručnjak Igor Dekanić za Radio Slobodna Europa (RSE) komentira potpisivanje ugovora za izgradnju dodatnog modula za uplinjavanje tekućeg prirodnog plina, uz onaj postojeći u Omišlju na Krku.

"Imat ćeš energiju, imat ćeš priliku nešto zaraditi, imat ćeš i priliku formirati 2-3 tvrtke, razviti platforme za trgovanje od plina do električne energije i to je to. Ne moraš biti na licu mjesta ako želiš trgovati, ali bolje je ako imaš izvor prave energije - dopremu i otpremu plina i nafte, uplinjavanje itd", kaže Dekanić.

Dodatni kapaciteti plinovoda

Do početka jesenske sezone grijanja 2025. godine planira se ugradnjom dodatnog modula povećati kapacitet LNG terminala na Krku sa sadašnjih 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje. Paralelno sa dogradnjom terminala gradit će se i dodatni kapaciteti plinovoda Zlobin – Bosiljevo na sjever kroz Hrvatsku i potom prema Sloveniji i Mađarskoj.

"Taj plinovod bi trebao biti gotov do kraja 2025. godine i mi s njime dižemo kapacitet našeg transportnog sustava. Za plinovod prema Sloveniji već imamo izgrađenu građevinsku dozvolu, dok za Mađarsku trebamo još odraditi određene projekte koje ćemo napraviti u naredne 3-4 godine", kazao je na potpisivanju ugovora o izgradnji novog modula za uplinjavanje sa norveškim proizvođačem Wartsilla Gas Solutions direktor državne tvrtke za transport plina Plinacro Ivica Arar.

Računa se i na tržište BiH

Već kod izgradnje postojećeg terminala računalo se i na tržište Bosne i Hercegovine, koja je u opskrbi plinom vezana na svega jedan dobavni pravac – "Turski tok" kojim se BiH opskrbljuje ruskim plinom.

BiH planira i izgradnju dodatne Istočne interkonekcije, kojom bi se preko Srbije uvozilo ruski plin. Osim toga, planira se i izgradnja i Nove južne interkonekcije, projekta kojeg su podržale Sjedinjene Države i Europska unija, kojim bi se BiH spojila na hrvatsku mrežu plinovoda, pa preko zapadne Hercegovine do Novog Travnika.

Međutim, ne treba se čekati izgradnju tih plinovoda, kaže Dekanić.

"To naravno ne znači, u slučaju da postoje veće količine plina u hrvatskom plinskom sustavu, da se ne može povećati priključak sa Bosnom koji već postoji u Slavonskom Brodu, ili napraviti jedan u središnjem dijelu Hrvatske prema zapadnoj Bosni. To je svakako dobra ideja da se i BiH priključi na nove izvore plina preko LNG-a", zaključuje naš sugovornik.

Energetski 'hub' za južnu Europu

Dekanić kaže kako se planiranim podvostručavanjem kapaciteta LNG terminala u Omišlju na Krku realizira više decenija stara ideja grupe stručnjaka iz INE, među kojima je bio i on, da se jačanjem dobave energenata morskim putem pretvori Hrvatsku u energetsko čvorište ili trgovinski „hub“ za južnu Europu.

"Ta je ideja desetljećima bila pod vrlo diskretnim ali vrlo jakim pritiskom. Danas je ova geopolitička situacija pokazala da je taj pritisak vjerojatno išao iz Rusije, koja je tvrdila da je njihov plin jeftiniji i pogodniji. A tom pritisku se donekle tiho priklonila i Austrija jer je razvila svoj veliki plinski 'hub' u Baumgartneru", podsjeća Dekanić.

O projektu dogradnje terminala

Predstavnici LNG-a Hrvatska i norveškog proizvođača opreme Wartsila Gas Solutions potpisali su 14. travnja u Omišlju ugovor o isporuci dodatnog modula za uplinjavanje vrijednog 22,9 milijuna eura.

Terminal za ukapljeni plin je u državnom vlasništvu, a hrvatska Vlada je u kolovozu 2022. godine donijela odluku o povećanju njegovog kapaciteta. Ukupna vrijednost investicije iznosi 180 milijuna eura, od čega će manji dio biti uložen u proširenje kapaciteta LNG-a, a veći dio u proširenje plinovoda prema unutrašnjosti na dionici Zlobin – Bosiljevo, kako bi plinovodna mreža mogla pratiti povećanje kapaciteta LNG terminala.

Dodatni modul za uplinjavanje je maksimalnog kapaciteta 250.000 kubika na sat, a ugovor su potpisali direktor LNG-a Hrvatska Hrvoje Krhen i Kjell Ove Ulstein iz Wartsila Gas Solutionsa. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je nakon potpisivanja kako će proizvodnja novog modula trajati 22 mjeseca, a očekuje se da će biti ugrađen tijekom ljeta 2025. godine.

Razmatra se u kojem će brodogradilištu novi modul biti ugrađen, a u obzir dolaze i domaća brodogradilišta. Ministar je dodao da je dio projekta prijavljen za sredstva Europske unije, očekuje se da će se dio financirati i bespovratnim sredstvima EU-a, a ono što ne uđe u taj paket bit će financirano iz državnog proračuna i zajmova.

Direktor LNG-a Hrvatska Hrvoje Krhen rekao je da će terminal zbog radova i ugrađivanja modula prekinuti isporuku na najviše 30 dana, a nakon povećanja kapaciteta imat će kapacitet uplinjavanja od oko 700.000 kubika na sat.

Promet terminala od 2021. godine

Prirodni plin se radi jeftinijeg prijevoza i mogućnosti prijevoza tankerima pod pritiskom komprimira u tekućinu. Po dolasku na prijemni terminal, ukapljeni (tekući) plin se uplinjuje i potom plinovodima dostavlja do krajnjih potrošača.

LNG terminal u Omišlju na Krku je od početka rada u siječnju 2021. godine prihvatio 8.083.888 kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina, a isporučio 4.818.301.475 kubičnih metara prirodnog plina.

Uz terminal je do sada pristalo 60 brodova za prijevoz ukapljenog prirodnog plina, a kapaciteti terminala su rezervirani sve do 2027. godine.