Kastratović: Hrvatska treba više pritisnuti Srbiju oko nestalih
Nakon današnje identifikacije četiri osobe ubijene u Vukovaru i okolici 1991. godine, Hrvatska traga za još 1812 osoba nestalih u ratu u Hrvatskoj 1991-1995. Hrvatski organi rade premalo i presporo na potrazi za posmrtnim ostacima, a hrvatska diplomacija nedovoljno pritišće srpsku stranu da otvori arhive, kažu stručnjaci.
Identificirani su posmrtni ostaci četiri osobe stradale 1991. u Vukovaru i okolici, čiji su posmrtni ostaci pronađeni u veljači i ožujku ove godine na lokalitetu Šarviz dol pored Berka, 13 kilometara južno od Vukovara.
Na tom lokalitetu do sada su ekshumirani posmrtni ostaci bar deset muškaraca. Identificirane osobe su muškarci hrvatske nacionalnosti, tri civila i jedan pripadnik Hrvatske vojske, koje se vode kao nestale od 1991.
"Sve obitelji su prihvatile rezultate provedene analize DNA, i mi ćemo nastaviti proces identifikacije sukcesivno kako ćemo dobijati rezultate DNA analize", najavio je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved nakon identifikacija.
DNA analiza obavlja se u Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu.
Kako teče potraga za nestalima?
Više od 27 godina od završetka ratnih operacija na tlu Hrvatske, i dalje se traga za preko 1.800 nestalih osoba. "Radi se nedostatno i presporo", ocjenjuje u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) istraživačica ljudskih gubitaka u Centru za suočavanje s prošlošću Documenta Veselinka Kastratović.
"S obzirom na to da puno članova obitelji koji traže posmrtne ostatke svojih najmilijih umiru, ta se cijela priča razvodnjava. To onemogućava i vođenje nekih ozbiljnijih istraga za ratne zločine, jer bi se vidjelo kakve su povrede imale te osobe", kaže sugovornica RSE.
Hrvatska ima mehanizme kako pritisnuti Srbiju
Povodom redovitih pritužbi hrvatskih vlasti o nedostatnoj suradnji srpske strane u otkrivanju sudbina nestalih u ratu u Hrvatskoj, ona kaže Hrvatska ne radi dovoljan pritisak na Srbiju na tom planu. Podsjeća da Srbija u pristupnim pregovorima sa Europskom unijom mora, kao što je to ranije morala Hrvatska, ispuniti uvjete iz poglavlja 23.
"Tu je među ostalim i suradnja u potrazi za posmrtnim ostacima. Imamo mogućnost i mehanizme kojima naša diplomacija može dodatno pritisnuti Srbiju, ali ih na žalost nedovoljno koristimo", ocjenjuje Veselinka Kastratović koja naglašava da bez suradnje zemalja u regiji neće biti tako lako pronaći posmrtne ostatke onih koji su ubijeni.
Istražiti sve informacije
Ona ocjenjuje kako bi u potrazi za nestalima trebalo koristiti sve moguće kanale i sve mogućnosti koje stoje na raspolaganju, i da treba istražiti sve lokacije na koje netko ukaže, neovisno o tome pokaže li se da su primarne, sekundarne ili tercijarne grobnice.
"Znamo svi da su se 1996-7 u svim zemljama prikrivali tragovi zločina, međutim osobno mislim da se nedovoljno koriste ljudi. Ne oni koji prodaju informacije, jer čim netko traži novac, to meni može biti sumnjivo. Ali ja sam svjedočila upornosti obitelji koje su tražile svoje, išli za svakim tragom, molile da im se kaže i na kraju uspjele", prenosi svoja iskustva Veselinka Kastratović.
Ona se pita zašto se i u Hrvatskoj ne koriste suvremene tehnološke metode koje se koriste primjerice u egiptologiji.
"Čudno je da možete naći mumije koje su stare dvije ili tri i po tisuće godina, a ne možete naći lokacije i grobnice posmrtnih ostataka starih trideset godina. Tamo se koristi suvremena tehnologija poput lidara, ali mislim da se to kod nas dovoljno ne radi", kaže Veselinka Kastratović.
Tko su identificirane osobe?
Prema priopćenju iz Ministarstva hrvatskih branitelja, "riječ je o sekundarnoj grobnici, što znači da žrtve nisu usmrćene na mjestu pronalaska. Sve četiri osobe nasilno su odvedene tijekom rujna i listopada 1991., prilikom okupacije dijelova bivše općine Vukovar od strane tadašnje JNA i paravojnih formacija, tri s područja Vukovara i jedna iz Berka, a među identificiranima je i hrvatski branitelj Ilija Krivić, nasilno odveden 18. rujna 1991. sa Sajmišta u Vukovaru", kaže se u priopćenju.
Trojica identificiranih civila su Antun Šter iz Vukovara, koji je u trenutku smrti imao 29 godina, Josip Bali također iz Vukovara koji je u trenutku smrti imao 41 godinu i Ivan Ilanić iz Berka, koji je u trenutku smrti imao 58 godina.
Probna iskapanja na Šarviz doli se nastavljaju, do sada je istraženo više od 6.500 četvornih metara, a usporedo se provode i istraživanja na Petrovačkoj doli kod Vukovara. Na lokaciji Šarviz doli 1998. godine pronađena je jedna pojedinačna, a 1999. još dvije sekundarne masovne grobnice.
Od još 1.812 nestalih za kojima se traga najveći udio čine osobe s područja Vukovarsko-srijemske županije, njih 509, od kojih je 379 nestalih i smrtno stradalih na području Vukovara i prigradskih naselja.
Na području te županije od 2016. godine do danas je pretraženo 126 lokacija i više od 515 tisuća četvornih metara, a pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostaci 39 osoba.