Ujedinjenje pred 100 godina iz vizure Srba iz Hrvatske
Knjiga "Dvadesete" o prvim godinana zajedničke južnoslavenske države je priča "na drugačiji način, iskosa", kaže o svojoj novoj knjizi književnik i publicista Čedomir Višnjić.
Ovaj historiografski prikaz prvih godina zajedničke južnoslavenske države – od 1918 do 1923. predstavljen je 25. travnja navečer u zagrebačkom Novinarskom domu.
Radi se o priči o povijesti Hrvatske u tom razdoblju iz vizure Srba u Hrvatskoj, kazao je među ostalim autor na predstavljanju.
"Već imamo različite teleologije, teleološke pristupe: jedni brane državu, drugi brane režim, treći naciju. Tumače istoriju tako braneći sadašnju konstelaciju, sadašnje stanje kao jedini mogući ishod svega što se do sada događalo. Mislim da se upravo iz pozicije Srba iz Hrvatske ta priča – hrvatska povijest – da iščitati nešto drugačije, iskosa", sugerira autor.
Višnjić se na preko 560 stranica knjige "Dvadesete" bavi razdobljem godinu dana prije stvaranja zajedničke države Kraljevine SHS i prvih pet godina njenog postojanja.
O teškoćama prvih godina i akterima
"Autor u njoj prikazuje teškoće s kojima se ta država suočavala i aktere koji su kroz te teškoće prolazili, kazao je na predstavljanju jedan od recenzenata knjige, predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac.
"Dakle, nisu samo velike političke ideje i veliki politički akteri, nego su tu i ljudi koji su bili obuhvaćeni tim procesima – bivši ratnici, pripadnici bivših režima, vjerske zajednice, žene i naravno različiti socijalni slojevi – posebno selo i radništvo, i miješane etničke sredine koje neke žive u sređenim i tolerantnim odnosima, a druge u nesređenim i netolerantnim odnosima", pobrojao je Pupovac.
Drugi je recenzent srbijanski povjesničar Ljubodrag Dimić.
Veterani, onda i sada
Zašto tema tisuću devetsto dvadesetih, pojasnio je autor – Čedomir Višnjić.
"Dvadesete su proturječne. One u sebi sažimaju sva ona čuda i sav onaj neuspjeh kojeg je hrvatska i srpska građanska politika proživjela i sabila u tu kratku deceniju. Ona je na kratko izišla na javnu scenu kao nacionalna politika i doživjela katastrofu, i hrvatska i srpska u isto vrijeme, što tada nije bilo primijećeno. Tridesete su već neka druga priča"", nabraja Višnjić.
Teško je uspoređivati tadašnje i sadašnje vrijeme, kaže Višnjić, ali ima jedan segment koji je možda usporediv - pitanje ratnih veterana.
"Ratni veterani su velika priča svakog poratnog vremena. To je u svakom vremenu podjednako osjetljiva priča i treba to na koncu netko sa strane pogledati i reći – istina o solunskim dobrovoljcima sa jedne strane, istina o pobjednicima iz 1945., i - gle čuda – istina o pobjednicima iz 1995-te imaju u društvenom aspektu i društvenom smislu značajna podudarna mjesta", konstatira Višnjić i zaključuje:
"A kada se nagomilaju pobjedničke generacije u jednom vijeku, onda imate – da se fino izrazim – neke društvene probleme koje mi živimo danas", zaključio je autor "Dvadesetih".
Na predstavljanju je profesor moderne hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Ivo Goldstein pohvalio što Višnjićeva knjiga donosi mnogo novih, do sada nepoznatih detalja.
Istraživač iz Arhiva Srba u Hrvatskoj Tihomir Ponoš je kazao kako se radi o knjizi koja se bavi "pogledom odozdo" na povijesno zbivanje i koja je - zahvaljujući Višnjićevom radu u arhivima – "predivna etnografska zbirka tog vremena.
Potpukovnik Maksimović
Puni naslov knjige je "Dvadesete. Knjiga I. Propali izlet potpukovnika Maksimovića."
Radi se o epizodi uz prevratnih dana 1918. godine u Hrvatskoj. Nakon što je u Zagrebu 29. listopada proglašena kratkotrajna Država Slovenaca, Hrvata i Srba, u Zagreb sa Solunskog fronta 14. studenog stiže i prva postrojba srpske vojske - bataljun 5. pješadijske pukovnije Prve "jugoslavenske" dobrovoljačke divizije iz sastava srpske vojske, pod zapovjedništvom potpukovnika Vojislava Maksimovića.
O tim događajima piše i Miroslav Krleža u "Pijanoj novembarskoj noći 1918", i Višnjić se u knjizi na to referira.
Odmah nastavljaju za Rijeku, jer postoji opasnost da taj grad zauzmu Talijani. Stižu u Rijeku, međutim nakon razgovora sa saveznicima moraju se 17. studenog povući u nedaleku Kraljevicu. Talijani ulaze u Rijeku, a Maksimović se kasnije vraća u Beograd.
O autoru
Čedomir Višnjić rođen je 1960. godine u Ogulinu. Predsjednik je Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta", i plodan autor i publicist. Do sada je objavio niz knjiga – bibliografiju "Srbi u Hrvatskoj 1918-1941" (2000) i studije koje su pitka mješavina historiografije i esejistike - "Partizansko ljetovanje" (2003), "Kordunaški proces (2004), "Srbobran 1901-1914" (2013), "Vreme sporta i razonode. Titina Hrvatske i njeni Srbi 1951-1971" (2017), "Glas sa granice" (2020) i "Dvadesete".
Knjiga je nastala kao rezultat autorovih istraživanja u Hrvatskom državnom arhivu i Arhivu Gornjokarlovačke eparhije SPC koji je u njemu smješten. Knjiga u izdanju Srpskog narodnog vijeća do sada je predstavljena u Beogradu i u Koprivnici. Drugi dio bavit će se razdobljem do kraja tisuću devetsto dvadesetih, a trebala bi kod istog izdavača izići sljedeće godine.