Odjek tragedije u Srbiji na Crnu Goru: Od zabrinutosti do incidenata sa prijetnjama
Masovna ubistva koja su se dogodila u Srbiji početkom maja, u Crnoj Gori izazvali su zabrinutost i pokrenule institucije da aktivnije traže rešenja za vršnjačko nasilje.
U Skupštini Crne Gore razgovarano je o modalitetima suzbijanja nasalja među mladima, posebno u školama.
No osim mobilizirajučeg efekta imala su i negativane, jer su zabilježeni slučajevi slanja prijetećih poruka vršnjacima na koje je policija reagovala.
U oružanom napadu u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, 3. maja je ubijeno osmoro učenika i radnik obezbjeđenja, a povređeno šest đaka i nastavnica.
Dan kasnije u oružanom napadu u dva sela blizu Beograda ubijeno je osmoro, a povređeno 14 osoba.
Prva reakcija Ministarstva prosvjete Crne Gore bilo je održavanje časa posvećenog razgovoru sa učenicima o prevenciji vršnjačkog nasilja.
Najmanje tri slučaja prijetnji u crnogorskim školama
Par dana nakon kobnog događaja u beogradskoj Osnovnoj školi, đaci osmog razreda Osnovne škole "Dušan Korać" u Bijelom Polju poslati su kući nakon prijetnji jednog od učenika. Policija je intervenisala provjerom da li roditelji učenika imaju oružje, a dječak je poslat u Centar za socijalni rad.
Narednog dana 9. maja je kotorska policija je na školskom parkingu u automobilu 18 – godišnjaka pronašla više komada noževa, metalne boksere i elektro šoker.
Dan kasnije učenik četvrtog razreda Osnovne škole "Radojica Perović" u Podgorici, u vajber grupi poslao fotografiju pištolja i crteža sa imenima pojedinih učenika iz njegovog odjeljenja. Prilikom saslušanja, učenik i njegovi roditelji su saopštili da se radi o šali, a policija je o svemu obavijestila Centar za socijalni rad.
Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete Milijana Vukotić-Jelušić ranije je saopštila da 42 škole u Crnoj Gori nemaju psihološko-pedagoške službe, a da u njima ima učenika sa devijantnim postupcima:
"Od crtanja grobova svojih drugara i drugarica iz odjeljenja, do objava na mrežama sa stavovima koji oslikavaju frustraciju i mržnju prema vršnjacima iz odjeljenja."
Djeca nisu kriva, treba s njima razgovarati
Istraživanja iz Amerike govore da kada mediji ozbiljno pokrivaju događaje sa masovnim ubistvima, uslijedi na stotine sličnih incidenata u narednim mjesecima, objašnjava za Radio Slobodna Evropa psihijatrica Tea Dakić.
Ona naglašava da su djeca na nižem nivou stepenu razvoja savjesti i emocionalne zrelosti:
"Djeca nisu monstrumi, ali ne znaju suštinski značaj poruka koje su poslali. Svi kao društvo moramo da se angažujemo i objasnimo im da je to pogrešno i da moraju da brinu jedni o drugima."
Dakić problem vidi u medijima. Kako kaže, oni prikazuju brojne scene nasilja što one koji su pretrpjeli nasilje dodatno traumatizuje, a onima koji su skloni nasilju daju se dodatne ideje.
"Godinama imamo upozorenja na ozbiljno nasilje recimo nad ženama, nad LGBT osobama… u toj situaciji moglo se pretpostaviti da će se to preliti i na sve uzrasne grupe pa i na djecu".
Kako protiv nasilja: predlozi i sugestije
Vršnjačko nasilje bilo je tema skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
Jedan od prijedloga za suzbijanje nasilja vršnjačkog nasilja je povećanje broja psihologa u školama i angažovanje policajaca u kvartovima.
Navodeći primjere Kanade i Italije, direktorica Centra za djecu i mlade Nina Delević sugerisala je da treba smanjiti granicu krivične odgovornosti sa 14 na 12 godina.
Ivan Krgović, specijalista dječije i adolescentne psihijatrije, smatra da je vršnjačko nasilje društvenim mrežama dobilo kompleksne oblike:
"Zanimljiv je i porast nasilja među djevojčicama preko društvenih mreža. To je veliki izazov i za nas starije koji ne možemo da ispratimo ove društvene mreže. Treba razmišljati o ograničavanju pristupa mrežama određenim starosnim grupama".
Tamara Vujović iz Demokrata smata da je problem i u liberalnom Zakonu o oružju:
"Dovoljno da imate 18 godina da aplicirate za posjedovanje oružja. Kod nas je lakše dobiti dozvolu za oružjem nego dozvolu da upravljate motornim vozilom".
Ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević kazao je da istraživanje o stavovima mladih koje je to ministarstvo radililo sa UNICEF-om zabrinjava s obzirom da ih ne tangiraju problemi vršnjaka.
"Gotovo 80 posto mladih smatra da ne posjeduje empatiju prema svojim kolegama. Skoro 80 posto. Viši procenat od toga ide ka tome da ne želi nikakvu stručnu pomoć u slučaju svega ovoga što mi danas pričamo. I to je takođe razočaravajući i katastrofalni podatak", rekao je ministar Lalošević na Odboru.
MUP ne bilježi porast vršnjačkog nasilja
U zvaničnim policijskim statistikama nije evidentiran porast vršnjačkog nasilja, saopšteno je nakon sastanka tima Ministarstva unutrašnjih poslova za suzbijanje vršnjačkog nasilja, od 11.maja
Oni navode da je tim formiran "usljed izražene medijske percepcije povećanja djela sa elementima vršnjačkog nasilja, izražene zabrinutosti javnosti i predloga NVO sektora za pojačanom aktivnošću Ministarstva sa apelom na zaštitu djece".
Problem u medijima i mrežama
A dio crnogorske javnosti podržao je incijative iz Srbije za ukidanje prikazivanja rijaliti programa i društvennih mreža koje tinejdžeti najčešće koriste.
U Srbiji su, naime, podnijete dvije peticije kojima se traži ukidanje rijaliti programa sa nasilnim sadržajem i ukidanje nacionalnih frekvencija za televizije "Pink" i "Happy" koje takve programe emituju.
Te televizije emituju programe i u Crnoj Gori.
Uz to, pokrenuta je i peticija za ukidanje društvene mreže Tiktok na kojoj maloljetnici postavljaju problematične sadržaje.
Da li su predložene mjere učinkovite?
Prema riječima psihijatrice Tee Dakić ti predlozi su površni, jer iskustvo drugih zemalja govore da su neučinkoviti:
"Moramo da se bavimo suštinskim stvarima, a najprije da prihvatimo da imamo ogroman problem sa nasiljem. A ne da slušamo visoke zvaničnike koji govore kako su tuče u osnovnim školama nekad bile fer i da govore kako verbalno nasilje nije ozbiljna stvar."
Sve nabrojane mjere koje su se čule Dakić smatra paušalnim:
"Ne vjerujem da će donijeti neke veće rezultate. Populistiko pribjegavanje jednostavnim rješenjima za kompleksne probleme uglavnom kasnije dolaze na veću naplatu."
Nakon oružanih napada u Srbiji, crnogorsko Ministarstvo unutrašnjih poslova je obnovilo poziv građanima da predaju nelegalno oružje koje posjeduju, bez ikakvih pravnih posljedica.
Za pet dana, prema riječima ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, predato je oko stotinu komada vatrenog oružja.