Vlada digla plaće manje od traženog, pravosuđe u Hrvatskoj u štrajku
Pravosudni službenici u Hrvatskoj su u štrajku. Traže povećanje plaća od 400 eura mjesečno. Vlada je sa drugim sindikatima državnih i javnih službi dogovorila povećanje plaća od 60 do 100 eura mjesečno, na što su oni odustali od najavljenih štrajkova.
Pravosuđe ne odustaje od svojih zahtjeva i nastavlja štrajk.
Predsjednica sindikata Iva Šušković nakon razgovora s ministrom pravosuđa Ivanom Malenicom u ponedjeljak kaže da podržava dizanje plaća za cijeli sustav, ali da od svojih zahtjeva ne odustaju.
"Štrajk se nastavlja. Sve stoji, ne javljamo se na telefon, rade se samo hitni poslovi, odnosno oni koje se ne smije odgađati i ostali su u štrajku. Ostajemo pri svojim zahtjevima i čekamo eventualno ponudu ministra u vezi povećanja plaća u pravosuđu", poručila je čelnica pravosudnog sindikata.
Vladin manevar
Kako bi parirali zahtjevu pravosudnog sindikata, u Vladi su prijepodne organizirali sastanak sa drugim sindikatima iz državnog i javnog sektora i s njima dogovorili netto povećanje plaća 60 do 100 eura mjesečno, ovisno o visini plaće.
"Na ovaj način ćemo odlukama koje ćemo donijeti zajedničkim dogovorom obuhvatiti čak 219.000 službenika u javnim i državnim službama", najavio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Ponuda se odnosi i na zaposlene u pravosuđu, međutim pravosudni sindikat je to ocijenio nedovoljnim.
Prosvjetni sindikati zadovoljni
Na sastanku sa Vladom bili su i iz Sindikata hrvatskih učitelja.
"Nemam ingerenciju govoriti o štrajku na sudovima, jer nisam čelnik njihovog sindikata. Što se tiče obrazovnih sindikata, ovom ponudom je formalno zadovoljen naš zahtjev od deset posto povišenja plaće. Nije to deset posto za sve, oni sa najnižim primanjima dobit će povišicu od 18 do 20 posto", kazala je predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem.
U sljedećim danima slijedi očitovanje članstva ovih sindikata o Vladinim prijedlozima.
Pravosudna policija ipak odustaje od štrajka?
Potporu Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika dao je Sindikat pravosudne policije, međutim, čini se da su nakon Plenkovićeve ponude i razgovora s resornim ministrom skloni odustati od štrajka, ako i članstvo prihvati Vladinu ponudu.
"Za sada ponuda nam se čini fer i korektna. Vidjet ćemo što će naši članovi na nju reći. Ne mogu konkretno govoriti o ponudi ali je približno ono što smo mi tražili", kazao je Krešo Jelenko, u ime tog sindikata.
Njihov zahjev bio je povećanje osnovice za mininum 15 posto, što bi bilo netto 200 eura mjesečno, i zapošljavanje bar 200 novih pravosudnih policajaca. Na sastanku su od ministra dobili obećanje za 100.
Kako je štrajk krenuo?
Zahtjev sindikata pravosuđa datira iz 2020. godine
"Naš zahtjev nije od jučer", kazala je u ponedjeljak ujutro predsjednica sindikata pravosudnih službenika Iva Šušković, nakon što je Županijski sud potvrdio i da je njihov štrajk zakonit, iako nisu reprezentativni sindikat.
"Zahtjev za povećanjem plaća išao je još pred tri i po godine, isto kada i traženje razgovora i upućivanje na probleme u pravosuđu – da se osjeti da je sve manje ljudi, da je sve više ljudi koji odlaze iz naše struke, da je sve manje onih koji se javljaju na natječaje, i da je zbog inflacije teško živjeti s ovom plaćom", kazala je Iva Šušković.
Najveći broj zaposlenih službenika u pravosuđu i Državnom odvjetništvu ima mjesečnu plaću od 550 do 700 eura netto. Minimalna zajamčena plaća u Hrvatskoj je 560 eura netto.
U sindikatu nezadovoljni postupanjem Vlade
Glavna tajnica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Marija Dill Bračić za Radio slobodna Europa (RSE) kaže kako je broj štrajkaša preko četiri i pol tisuće i da nema pritiska predsjednika sudova na njih.
Govorila je i o opsegu posla kojeg obavljaju dok su u štrajku.
"Problem je u tome što u postupku mirenja Vlada nije predložila koji se postupci ne smiju prekidati. Po Zakonu o radu to predlaže poslodavac, a onda se to utvrđuje sporazumom između poslodavca i sindikata. Kako to poslodavac nije predložio, mi smo rekli našim sindikalnim povjerenicima da se ne prekidaju nužni i hitni poslovi", kaže naša sugovornica.
Ona je ogorčena Vladinim zahtjevom da se štrajk sudski zabrani i odlukom suda da je štrajk legalan.
"Zakonom o državnim službenicima nije zabranjeno štrajkati zbog koeficijenata i postavlja se pitanje kako bismo se uopće mogli boriti za veća primanja u odnosu na druge? Odnosno, kako je sud elaborirao, da se prihvatilo zahtjev Vlade da se štrajk zabrani, Vlada kao poslodavac bila bi dovedena u povoljniji položaj u odnosu na druge poslodavce, jer se ne mora bojati da će njeni zaposlenici štrajkati", naglašava Marija Dill Bračić.
Suci i sa 'bijelim štrajkom' dobili što su htjeli
Ohrabreni time što je zagrebački Županijski sud odbio zahtjev Vlade da im se zabrani štrajk, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika stupio je u ponedjeljak u sedam ujutro u štrajk do ispunjenja zahtjeva, u prvom redu povišenje netto osnovice za 400 eura netto mjesečno.
Prije njih u "bijeli štrajk" stupili su suci i nakon dva tjedna ga prekinuli.
Koliko su dobili od traženih 600 eura mjesečne povišice za suce na prvom stupnju i 20-postotnog povećanja osnovice za sve suce nije zvanično saopćeno.