Desetine hiljada osoba na Povorci ponosa u Tel Avivu
Desetine hiljada ljudi učestvovalo je 8. juna u Povorci ponosa u izraleskom Tel Avivu, prvoj otkako je krajem prošle godine položila zakletvu nova ultradesna vlada, u kojoj ima otvorenih protivnika LGBTQ+ zajednice.
Učesnici Prajda su nosili zastave duginih boja ukrašene jevrejskim Davidivom zvijezdama.
Proslava će se, kako je najavljeno, nastaviti i 9. juna, a neki od učesnika su istakli da je važno "marširati ove godine kada otvoreno homofobični ministri sjede u vladi".
Povorka ponosa je prvi put organizovana u Tel Avivu prije 25 godina. Taj grad ističe da je prijateljska destinacija za LGBTQ+ populaciju, za razliku od Jeruzalema gde je Prajd održan prošle nedjelje uz jake mjere sigurnosti i u napetoj atmosferi.
Izrael je ove godine duboko podijeljen zbog spornog plana Vlade o reformi pravosuđa.
Taj plan je još više produbio podjele između onih koji žele da sačuvaju liberalne vrijednosti zemlje i onih koji teže okretanju ka vjerskom konzervatizmu, piše AP.
Vladu premijera Benjamina Netanjahua, uz njegov konzervativni Likud, čine partije utranacionalista i ultraortodoksnih Jevreja, čiji se lideri otvoreno protive homoseksualnosti.
Sam Netanjahu je obećao da će štititi prava LGBTQ+ zajednice.
Izrael je uglavnom tolerantan prema toj zajednici, što je rijetkost na konzervativnom Bliskom istoku gde se homoseksualnost smatra tabuuom.
Članove LGBTQ+ zajednice služe izraelsku vojsku, ima ih Parlamentu i među popularnim umjetnicima i zabavljačima, a istospolna zajednica se priznaje u zemlji.
Neki kritičari Izraela optužuju tu zemlju da koristi toleranciju za liberalnu LGBTQ+ kulturu da prikrije odnos prema Palestincima. Aktivisti, međutim, upozoravaju da je put ka potpunoj jednakosti dug.
Partije ultraortodoksnih Jevreja koje imaju velikog utjecaja na državu i vjeru se protive homoseksualnosti i smatraju je kršenjem vjerskog prava, kao i druge vjerske grupe u Izraelu.
Nova vladajuća koalicija izazvala je novu zabrinutost u LGBTQ+ zajednici da bi reforma pravosuđa mogla biti prijetnja manjinama i marginalizovanim grupama.