Ruže niz rijeku za žene silovane u ratu u BiH
Mirnom šetnjom i bacanjem ruža u rijeku Ćehotinu sa Ćehotinskog mosta u Foči, na jugoistoku BiH, obilježen je u nedjelju, 18. juna, Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u sukobu.
Obilježavanju su prisustvovali i predstavnici ambasada Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine, Velike Britanije, Irana, zamjenik Visokog predstavnika u BiH, predstavnici državnih i entitetskih institucija BiH, kao i međunarodnih organizacija.
Centralno mjesto obilježavanja bilo je kod sportske sale "Partizan", u koju su tokom rata u BiH odvođene i silovane žene. Na ovo mjesto došao je i Alen Muhić, koji je dijete rođeno kao posljedica ratnog silovanja.
Rekao je da njegova majka nije jedina koja proživjela silovanje, te da djeca rođena kao posljedica ratnog silovanja "nisu djeca neprijatelja, već djeca Bosne i Hercegovine, djeca ovog svijeta".
"Moja borba je počela kada sam imao devet godina, kada sam saznao da sam usvojen, kada me je jedan bliski prijatelj nazvao četnikom", kazao Muhić.
Nakon toga je snimio i dva filma, a prilikom snimanja upoznao je svoje biološke roditelje, kaže on.
"Svaki njen dan neka je svima nama podsjetnik da se nikome ne ponovi, da su heroji i heroine svuda oko nas. Zato ponosno stoji iza njih, ispred njih, zbog njih", istakao je Muhić u svom obraćanju.
Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava Foča 92-95, koje je i organizator obilježavanja, istakla je da se nakon 31 godinu ništa nije promijenilo, te da su ogorčeni saradnjom sa lokalnom zajednicom.
"Ova zgrada iza nas još uvijek nema svoj pečat koji bi trebala da ima, a to je spomen-ploča koja će podsjećati, ukazivati budućim generacijama da se zlo koje se počinilo desilo, ali da se ono ne isplati. Mi samo tražimo, na osnovu presuda, da se obilježi mjesto zločina", kazala je Kaloper.
Obilježavanju je prisustvovala i otpravnica poslova ambasade SAD-a u BiH Deborah Mennuti. Ona je kazala Sjedinjene Američke Države solidarno stoje sa žrtvama u logoru za silovanje "Partizan" i svim žrtvama seksualnog nasilja u ratu u BiH.
"Divimo se hrabrim ljudima koji su odlučili da progovore o svojim iskustvima u ime istine i pravde. Također se sjećamo onih koji nisu preživjeli i mislimo na žrtve Ukrajine koje sada prolaze kroz seksualno nasilje tokom ruske invazije", kazala je ona i dodala da svi nivoi vlasti u BiH imaju odgovornost da prihvate činjenice o onome što se desilo u ratu u BiH.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (A/RES/69/293) je 19. juna 2015. godine proglasila 19. juni kao Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u sukobu, kako bi podigla svijest o potrebi da se stane na kraj seksualnog nasilja vezanog za sukobe, odati počast žrtvama i preživjelima seksualnog nasilja širom svijeta i odati počast svima onima koji su hrabro posvetili svoje živote i izgubili živote u zalaganju za iskorjenjivanje ovih zločina, navodi se na stranici UN-a.
Upravo zbog Foče, presudom iz 2001. godine u predmetu protiv Dragoljuba Kunarca, Radomira Kovača i Zorana Vukovića, Haški tribunal je prvi put u historiji međunarodnog humanitarnog prava seksualno ropstvo u ratu kvalifikovao kao zločin protiv čovječnosti.
U izvještajima međunarodnih aktera u BiH, u periodu od 1992. do 1995. godine, procjenjuje se da je silovano između 20.000 i 50.000 žena, djevojčica i muškaraca.
Mnogi od njih nikad nisu dobile potrebnu medicinsku, psihološku i financijsku podršku.
BiH nema državni zakon za podršku žrtvama rata, među kojima su i one koje su pretrpjele seksualno nasilje.
U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, žrtve ratnog silovanja obuhvaćene su Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom.
U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, od 2018. godine na snazi je Zakon o zaštiti žrtava ratne torture. U Brčko distriktu, kao zasebnoj administrativnoj jedinica u BiH, usvojena je Odluka o zaštiti civilnih žrtava rata.