U Hrvatskoj obilježen Dan antifašističke borbe
"Suvremeni antifašizam nema za cilj samo sačuvati istinu i uspomene o antifašističkoj borbi, nego boriti se za solidarnost, društvenu jednakost i prava manjinskih i ugroženih zajednica", poručila je na državnom obilježavanju Dana antifašističke borbe potpredsjednica hrvatske Vlade Anja Šimpraga u šumi Brezovica nedaleko Siska.
Nedaleko od tog mjesta 22. lipnja 1941. godine 77 boraca formiralo je Prvi sisački partizanski odred, prvu antifašističku borbenu formaciju u ovom dijelu Europe, i taj se datum u Hrvatskoj unazad 30 godina obilježava prvo kao spomen-dan, a od 2002. godine kao državni praznik.
Ona je naglasila kako je važno govoriti i ponavljati istinu o antifašizmu, "zbog onih koji relativiziraju zlo fašizma i ustaštva, dovode u pitanje namjere partizanskog pokreta i – što je najvažnije – zbog mladih generacija. Na ovom mjestu stvarana je moderna Hrvatska, koja ne nosi teret poražene strane, koja počiva na solidarnosti koja je na pravoj strani povijesti."
Potpredsjednica Vlade Šimpraga podsjetila je da je Hrvatska – u odnosu na broj stanovnika – imala najmasovniji pokret otpora u Europe, a da je od 200.000 poginulih partizana čak trećinu iz Hrvatske.
"Time je Hrvatska dala velik doprinos porazu nacizma, a Hrvatskoj je osigurano istaknuto mjesto među zemljama pobjednicama Drugog svjetskog rata", poručila je potpredsjednica Vlade.
"Ako mi ovdje obilježavamo osnivanje prvog partizanskog odreda, a u isto vrijeme u najužem središtu našeg glavnog grada pojavljaju se grafiti s ustaškim pozdravima, onda nešto nije u redu", kazao je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABAH) Franjo Habulin.
Naime, pred petnaestak dana u središtu Zagreba, među ostalim i pored pravoslavne saborne crkve Svetog Preobraženja u Preobraženskoj ulici, pojavili su se, a potom su izbrisani grafiti s ustaškim pozdravom i sa uvredama na račun predsjednika Zorana Milanovića i Jehovinih svjedoka.
"Nije dobro kada pristajemo da se nametne rasprava o zločinima pobjednika, a bilo ih je, i ne samo u Jugoslaviji, kako bi se utišala rasprava o besprimjernim zločinima okupatora i onih koji su im služili. Nije dobro kada nema reakcija na orkestrirane napade na čovjeka bez kojega je antifašistički otpor na prostoru Jugoslavije nezamisliv – Josipa Broza Tita", poručio je Habulin.
Dodao je kako nije dobro da se "pod izlikom slobode mišljenja i iznošenja vlastitih stavova tolerira falsificiranje dokazanih i činjenicama potkrijepljenih povijesnih istina".
Habulin je ocijenio da su "ustašofilske tendencije sve agresivnije", a on, kao i izaslanica predsjednika Zorana Milanovića, sisačka gradonačelnica Kristina Ikić – Baniček. založili su se sa još oštrije sankcioniranje ustaškog pozdrava i u Kaznenom zakonu, nakon što su novčane prekršajne kazne za korištenje tog pozdrava i ustaških simbola u proljeće povećane za preko 30 puta.
Na obilježavanju koje je na Prvom programu izravno prenosila Hrvatska televizija dramski umjetnici recitirali su pjesme pjesnika i partizana Jure Kaštelana i Vladimira Nazora, a Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske izveo je "Crvene makove" i naslovnu temu iz filma "Bitka na Neretvi" Nikice Kalođere.
U publici su bili i drugi hrvatski predsjednik Stipe Mesić, čelnici oporbenih stranaka lijevog spektra i veleposlanici država pobjednica u Drugom svjetskom ratu.
Čestitkama povodom Dana antifašističke borbe obratili su se i premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, a predsjednik Zoran Milanović položio je vijenac na spomenik partizanskim borcima 2. dalmatinske brigade u Donjim Barama na Zelengori u BiH, kojih je u mjesec dana natčovječanskih borbi na Sutjesci izginulo pola – njih čak 715.
Do kraja bitke, na Sutjesci su poginula 7.543 partizanska borca među kojima su bila 3.032 partizana iz Dalmacije.
Dan anifašističke borbe je prigodnim programima i polaganjem vijenaca obilježen u Puli, Rijeci, Dubrovniku, Sinju i više drugih gradova, a u 18 sati će na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma biti održano i središnje obilježavanje u Zagrebu, na kojem će govoriti i gradonačelnik Tomislav Tomašević.
U Prvom sisačkom partizanskom odredu, formiranom na dan njemačkog napada na Sovjetski savez u ljeto 1941. godine, bilo je 72 Hrvata, 3 Srbina i 2 Slovenca. Prvi je komandir bio Vlado janić Capo, a politički komesar marijan Cvetković.
Od 77 boraca kraj rata dočekalo ih je tek pola, dok su ostali poginuli na ratištima širom Jugoslavije. U borbi protiv okupatora i domaćih kvislinga s oružjem u ruci sudjelovalo je oko pola milijuna ljudi iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.
Za postojanja SFRJ, kao Dan ustanka naroda Hrvatske obilježavao se 27. srpnja, jer su na taj dan 1941. godine partizani i dobrovoljačke jedinice napali žandarmerijsku postaju u Srbu u Lici.
Naime, kako je odluka o ustanku donesena tek 4. srpnja 1941. godine na sastanku Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije u Beogradu, kao datum ustanka u bilo kojem dijelu Jugoslavije nije se mogao obilježavati datum koji bi bio prije ove odluke najvišeg partijskog tijela.