U Hrvatskoj o privremenim vozačkim dozvolama za mlađe od 24 godine
Troje ljudi je povrijeđeno 16. lipnja u Zagrebu na car-meetu, okupljanju na parkiralištima radi sudjelovanja ili promatranja automobilskih egzibicija.
Tada se vozač u dobi od 24 godine autom zaletio u gledatelje i teže ili lakše troje.
Određen mu je 30-dnevni istražni zatvor.
To je samo jedan od slučajeva na koji se u policiji pozivaju, objašnjavajući razloge zbog kojih se razmišlja o uvođenju privremenih vozačkih dozvola za mlađe od 24 godine starosti.
Ako, pak, vozač do 24-og rođendana skupi previše negativnih bodova, ostaje bez dozvole.
Iako vozači u dobi do 24 godine čine 7,7 posto svih vozača, oni su u prošloj godini skrivili 16,4 svih nesreća u kojima je netko poginuo, pokazuje zvanična statistika.
Drugačije za strane i domaće vozače
S ovom idejom ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) slaže se i prometni stručnjak, redoviti profesor na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti Željko Marušić.
"Mnogi kažu kako bi se na taj način ugrozilo ljudska prava mladih vozača", kaže Marušić.
"Međutim, što je sa ljudskim pravima žrtava, osoba koje mogu biti na njihovoj putanji? Nama su prvenstveno važna ljudska prava najugroženijih skupina u prometu, a to su pješaci, biciklisti, mopedisti i vozači koji poštuju prometne propise. Zbog toga bi trebalo uvesti ovu odredbu. Za strane vozače bi se primjenjivala domicilna, a ne ova pravila, i tu nema problema", odlučan je Marušić.
Zašto se događaju tragedije?
"To je samo vrh ledenog brijega (nesreća na car-meetu u Zagrebu) onoga što se događa na našim cestama", upozorava Marušić.
"Zašto se to događa? Jer je vozač mogao i mislio da može. Zakazala je policija koja je trebala prevenirati takve situacije i stvoriti okruženje u kojem to nije moguće, ali zbog pritiska medija situacija će se poboljšati. Ovo je bilo više nego očito ne samo kršenje sigurnosti u prometu nego i javnog reda i ugrožavanja sigurnosti građana", kaže naš sugovornik.
Drugi je problem što su, po uzoru na zapadnoeuropske zemlje koje su to napravile svojim autoindustrijama, i u Hrvatskoj koja nema vlastitu autoindustriju uklonjena ograničenja snage motora vozila kojima mladi vozač može upravljati.
Marušić se zalaže da se vrati ograničenje do 85 kW, a za gospodarska vozila do 110 kW, uz valjani radni nalog.
Zatim, treba kaznu povećavati onako kako se povećava prekoračenje brzine, traži Marušić, podsjećajući na 20-godišneg vozača koji je 2018. godine u Zagrebu u prometnoj nesreći ubio dvije osobe a tri teško ranio, vozeći brzinom gotovo četiri puta većom od dopuštene.
Automobil može biti smrtonosniji od vatrenog oružja
"A kinetička energija raste s kvadratom brzine, pa tu imamo kinetičku energiju koja je čak 15 puta veća nego na maksimalnoj dopuštenoj brzini. Energija koja se tada oslobađa ravna je onoj kada bacite bombu! Za takve slučajeve treba uvesti veću sankciju, jer automobil – na žalost - može biti učinkovitije sredstvo za ubijanje nego vatreno oružje", poručuje prometni stručnjak.
A početak i kraj cijele teme je opet – mala mogućnost da će prekršitelj biti kažnjen, uvjeren je sugovornik RSE.
Ako na benzinskoj pumpi mladi vozač napuni rezervoar i pobjegne bez plaćanja, zna da će biti ulovljen, osramoćen i kažnjen, podsjeća Marušić, dodajući kako to na žalost rijetko vrijedi i kod prometnih prekršaja.
Udio mladih vozača u prometnim nesrećama
Prema Biltenu o sigurnosti cestovnog prometa za 2022. godinu, što ga je objavilo Ministarstvo unutarnjih poslova, u Hrvatskoj ima 2.283.673 vozača sa položenim vozačkim ispitom.
U prošloj godini dogodila se 32.561 prometna nesreća s 275 poginulih, 2.910 teško ozlijeđenih i 10.419 lakše ozlijeđenih.
Među poginulima je 177 vozača, 55 putnika u vozilu i 43 pješaka. Poginulih u dobi od 18 do 24 godine je 39, od toga ih je 25 poginulo kao vozači, 13 kao putnici i jedan kao pješak.
Iako vozači u toj dobi čine 7,7 posto svih vozača, skrivili su 14,2 posto svih prometnih nesreća u prošloj godini, i čak 16,4 posto nesreća u kojima je netko poginuo.