'Ponosno zajedno' građani na četvrtoj Povorci ponosa u Sarajevu
Šetnjom kroz centar Sarajeva započela je četvrta povorka ponosa pod motivom "Ponosno zajedno".
Uz značajnu podršku građana, ali i jake mjere sigurnosti, LGBTIQ+ zajednica Povorku ponosa vidi kao način zajednice da bude vidljivija u društvu, te da se kroz aktivistički čin šetnje skrene pažnja na probleme i potrebe s kojima LGBTIQ+ osobe suočavaju.
"Prvu i važnu promjenu koju je povorka donijela jeste da danas niko u ovoj državi ne može reći da LGBTIQ+ osobe ne postoje. Naša vidljivost kroz povorku je pokazala da su LGBTIQ+ osobe sastavni dio ovog društva i da su to uvijek i bile", poručili su organizatori i organizatorice Povorke.
Povorku ponosa podržao je i dio akademske zajednice u Sarajevu.
Profesor na Fakultetu političkih nauka Asim Mujkić za Radio Slobodna Evropa kaže da je izuzetno važno podržati sve ono što se tiče borbe za ljudska prava i slobode.
"To treba stalo ponavljati. Mi smo ovdje žrtve uskraćivanja ljudskih prava i sloboda, na najrazličitije načine. Posebno je važno podržati borbu za prava manina. Najbolje je biti danas uz ove ljude i podržati ih uz borbi protiv diskriminacije", rekao je Mujkić.
Vanja Šunjić iz organizacionog odbora Povorke kaže da žele poslati poruku da savezništvo treba biti beskompromisno, da mora biti javno, a ne u četiri zida.
"Moramo se ujediniti na svim frontovima borbe. Svi zajedno kroz povorku ponosa tematiziramo sve primjere obespravljenosti", kazala je Šunjić.
Ovogodišnju povorku podržao je i muzičar i umjetnik Srđan Jevđević zvani Gino, inače frontmen benda Kultur Shock.
"Sloboda je kad smo vi slobodni. Sloboda je pravo. Sloboda je objektivna kategorija.
Ono što nema nikakve veze s ličnim mišljenjem. Sloboda je nešto s čime se rodimo i s čime treba da umremo", poručio je Gino i dodao da nema važnijeg događaja od Povorke ponosa.
Podsjetio je da je još '80-ih u Sarajevo "počeo s LGBTIQ+ pravima i odnekle je bilo lakše tada".
Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, došla je na Povorku ponosa, kako kaže, jer misli da je jako važno podržati LGBTIQ+ zajednicu, i to ne samo jedan dan, nego stalno.
"I ja sam ponosna što se Povorka ponosa održava u BiH, u Sarajevu. Uvjerena sam da će za sve nas doći vrijeme kad će se ovo organizirati kao nešto uobičajeno, i to ne samo u Sarajevu, nego i u Banjoj Luci i Mostaru. Ja mislim da sa svim građanima BiH, koji žive u Sarajevu, ili bilo gdje drugo, i koji su dali podršku ovom događaju treba zahvaliti", poručila je Jurišić u izjavi za RSE.
Na sarajevski pride došao je i Chan iz Kine.
"Prvi put sam u Sarajevu. Društvo ovdje nije toliko otvoreno. Iznenađen sam i zato sam došao, da podržim sve ljude ovdje. Ja sam inače iz sjeverne Kine. U Kini također imamo dosta problema, nemamo povorku ponosa tamo", kazao je on za RSE.
Anisa Pračić Šehić iz organizacionog odbora Povorke ponosa ističe da bilježe značajne pomake u odnosu na ranije povorke, najprije jer ove godine povorku štiti manji broj policajaca.
"Bit će jednog dana i mnogo bolje. Cilj nam je da Povorka bude otvorena za sve građane. Širimo savezništvo, želimo da se međusobno volimo, poštujemo i da širimo ljubav, a pobijedmo mržnju", rekla je Pračić Šehić.
Iz LGBTIQ+ zajednice ističu da i dalje žive u izrazito neprijateljskom okruženju gdje se svakodnevno suočavaju sa strahom od nasilja i odbacivanja.
Iz Povorka ponosa ističu nužnost promjena posebno nakon napada na članove i članice Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa u Banjoj Luci, u martu 2023. godine.
Troje aktivista iz Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa povrijeđeno je u napadu huligana ispred prostorija organizacije Transparency International BiH.
Napadi su bili povezani sa događajem u organizaciji Bh. povorke ponosa, koji je trebalo da se održi tu večer, ali ga je policija zabranila.
"U odnosu na to što se desilo u Banjoj Luci, i na činjenicu da se ovdje sada nalazimo – pokazatelji su da je Sarajevo i dalje liberalno ili liberalnije od Banje Luke", kazali su iz Povorke ponosa.
Iz organizacija koje se bave pravima LGBTIQ+ zajednice upozoravaju da BiH zaostaje za zemljama regije kada je u pitanju donošenje zakona koji bi štitili njihova prava.
Ukazuju na to da BiH nema zakon o istospolnom partnerstvu, ali ni zakon o rodnom identitetu.
Prema posljednjem izvještaju Institucije Ombudsmana za ljudska prava, U BiH od 2017. godine nisu napravljeni konkretni pomaci u osiguravanju stvarne ravnopravnosti LGBTIQ osoba. U izvještaju se navodi da je u BiH i dalje prisutan govor mržnje, a rijetki su nositelji i najviših funkcija koji otvoreno istupaju u zaštiti prava ove populacije.