Mitsotakis će položiti zakletvu kao grčki premijer nakon ubjedljive pobjede

Kyriakos Mitsotakis, vođa grčke konzervativne stranke Nova demokratija položiće zakletvu u ponedeljak kao premijer nakon što mu je ubjedljivom pobjedom na ponovljenim izborima u nedjelju dodijeljen drugi četvorogodišnji mandat.

Nova demokratija desnog centra dobila je 40,5 posto glasova i 158 mjesta u parlamentu od 300 mjesta. To je čak 20 posto više od ljevičarske Sirize, koja je vodila zemlju od 2015. do 2019., uključujući i na vrhuncu grčke decenije duge ekonomske kriza.

Nedjeljno glasanje bilo je težak poraz za stranku Siriza Aleksisa Tsiprasa, koja je izgubila više od 30 poslanika. 

Takođe su tri marginalne desničarske i nacionalističke stranke - uključujući antiimigrantske Spartance - ušle u parlament sa ukupno 35 mjesta.

"Ovaj rezultat je negativan za demokratiju i društvo", rekao je Tsipras.

Mitsotakisova obećanja

Pedesetpetogodišnji Mitsotakis, bivši bankar i potomak moćne političke porodice, obećao je da će povećati prihode od vitalne turističke industrije, otvoriti radna mjesta i povećati plate blizu prosjeka Evropske unije (EU).

"Nikada ne obećavam čuda. Ali budite sigurni da ću ostati vjeran svojoj nacionalnoj dužnosti", rekao je Mitsotakis.

Grčke novine pozdravile su rezultat kao "istorijsku pobjedu", a Ta Nea je na naslovnoj stranici napisala "Apsolutna Mitsotakisova dominacija, bez protivnika".

On bi u ponedjeljak 26. juna trebao posjetiti predsjednicu Katerinu Sakellaropoulou kako bi formalno dobio mandat za formiranje Vlade, nakon čega će položiti zakletvu. Očekuje se da će i novi kabinet biti objavljen u ponedjeljak.

Mitsotakis, koji je bio premijer od 2019. do povlačenja u korist privremenog premijera, rekao je da će nastaviti s reformama za obnovu kreditnog rejtinga zemlje nakon decenijske dužničke krize koja je potresla naciju.

Dok su pandemija COVID-19 i smrtonosna željeznička nesreća u februaru razotkrili nedostatke u grčkom zdravstvenom sistemu i sistemu javnog prijevoza, rastuće cijene i ekonomske poteškoće u posljednje su vrijeme bile na vrhu tema koje su brinule birače.

Glasanje u nedjelju dogodilo se nešto više od sedam dana nakon što se brod s migrantima prevrnuo i potonuo uz zapadnu obalu Grčke, ostavivši stotine mrtvih i nestalih, dovodeći u pitanje postupke grčkih vlasti i strogu migrantsku politiku zemlje.

Međutim, ta katastrofa, jedna od najgorih u Sredozemlju u posljednjim godinama, nije uticala na izbore, jer su domaća ekonomska pitanja bila u fokusu svijesti birača, izvještava AP.

Prethodni izbori u maju, provedeni po proporcionalnom izbornom sistmu, ostavili su ga pet mjesta kratko od većine, uprkos osvajanju 41 posto glasova, te je odlučio tražiti snažniji mandat na drugim izborima umjesto da pokuša formirati koalicijsku vladu s manjom strankom.

Međutim, izlaznost birača bila je niska u nedjelju, nešto manje od 53 posto od ukupnog broja registriranih birača, u usporedbi s nešto više od 61 posto na izborima u maju.

Tsiprasov poraz

Mitsotakisov glavni suparnik, 48-godišnji Alexis Tsipras, bio je premijer od 2015. do 2019. godine - neki od najturbulentnijih godina grčke finansijske krize. Njegov rezultat ostavlja ga u borbi za politički opstanak.

Nakon lošeg rezultata na izborima u maju, imao je problema okupiti svoju biračku bazu, što je otežala formiranje stranaka koje su osnovali neki od njegovih bivših saradnika.

Govoreći nakon glasanja u zapadnom dijelu Atene, Tsipras je, čini se, prihvatio da će njegova stranka biti u opoziciji sljedećih četiri godine, čak i dok su izbori još uvijek trajali, piše AP.

Uprkos skandalima koji su pogodili vladu Mitsotakisa u kasnom mandatu, uključujući otkrića prisluškivanja visokih političara i novinara, te smrtonosnu željezniku nesreću 28. februara koja je otkrila nedostatak sigurnosnih mjera u javnom prijevozu, birači su, čini se, sretni što ponovno biraju za premijera onoga ko je ostvario skonomski rast i smanjio nezaposlenost, piše AP.

Nedjeljni izbore održani su prema izbornom sistemu koji dodjeljuje bonus od 25 do 50 mjesta pobjedničkoj stranci, ovisno o njenom uspjehu, što olakšava stranci da osvoji više od potrebnih 151 mjesta u 300-članom parlamentu kako bi formirala vladu.