Štrajk u pravosuđu u Hrvatskoj se nastavlja, štrajkaši ubuduće bez plaće
Sindikat državnih i javnih službenika i namještenika u Hrvatskoj, koji je 5. lipnja poveo štrajk u pravosuđu, ne odustaje od zahtjeva za momentalim povećanjem plaća za 400 eura, jer im plaće sada u prosjeku iznose oko 600 eura.
Nakon što su u četvrtak ujutro objavljeni rezultati sindikalnog izjašnjavanja da članstvo "u gotovo stopostotnom broju" ne prihvaća Vladin prijedlog o povećanju plaća odmah iza Nove godine, Vlada je odlučila od sljedećeg tjedna ne plaćati im više dane provedene u štrajku.
"Obzirom da u zahtjevu ovog sindikata stoji ultimatum da se plaće samo ovom sindikatu trebaju povećati odmah, te da predstavnici sindikata nisu sporemni nastaviti dijalog o okončanju štrajka, Vlada predlaže Odluku o umanjenju plaće i dodatka na plaće državnim službenicima i namještenicima za vrijeme sudjelovanja u štrajku", pročitao je ministar pravosuđa Ivan Malenica odluku koja je jednoglasno usvojena.
Odluka stupa na snagu u ponedjeljak 17. srpnja. Iz proračuna će im biti plaćeni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ali ne i plaća za dane provedene u štrajku.
Dvjestotinjak štrajkaša je odmah napustilo svoja radna mjesta i došlo zviždati pred zgradu u Zagrebu u kojoj zasjeda Vlada, na što je između zgrade i njih postavljen rijedak kordon interventne policije.
Šta kažu štrajkaši?
Ako je Vlada očekivala da će ova mjera prekinuti štrajk, prema izjavama onih koji su u štrajku, čini se da su se preračunali.
"Sindikat policije je za policajce u ožujku dobio dodatne na plaću. Zahtjevi sudaca i liječnika za višim plaćama usvojeni su također jako brzo i nama nije jasno zašto se sada na nas ide s odlukom o obustavi plaća? Doista smo građani drugog reda. Stvorili su u nama inat, zbili smo redove i nećemo popustiti", kazala je novinarima, komentirajući odluku Vlade, sudska savjetnica na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu Marija Antunović.
U sindikatu odbijaju teze da oni postavljaju ultimatume.
"Izračuni Svjetske banke, kojima raspolaže i Ministarstvo pravosuđa pokazuju da su, od 24 kategorije, zaposleni u pravosuđu četvrti odostraga najniže pozicionirani, i tražimo da se to 'izravna' prije nego što iza Nove godine uredbom svima u državnom i javnom sektoru porastu plaće“, kazala je novinarima predsjednica Sindikata javnih i državnih službenika i namještenika Iva Šušković u četvrtak.
Ako ne dođe do traženog povećanja do 1. siječnja, poručila je čelnica sindikata, štrajkaši neće biti u ravnopravnom položaju niti kada se donese nova uredba, nego će ti ljudi biti još i više degradirani.
U Vladi pak tvrde da je zaposlenima u pravosuđu plaća povećana u četiri navrata od 2019. godine naovamo.
Od otprilike 7.200 službenika i namještenika u pravosudnim tijelima, njih 6.300 je u srpnju dobilo dodatak od 100 eura uz plaću za lipanj, isplaćen je regres od 300 eura, a minimalna neto plaća, koja je bila oko 560 eura, sada je oko 660 eura, pobrojao je ministar Malenica na sjednici Vlade.
Oporba osuđuje postavljanje interventne policije
I dok vladajući, uz odluku o neisplati plaća za dane u štrajku, paralelno i dalje šalju sindikatima pozive za dogovor, opozicija je posebno iritirana slanjem interventne policije da napravi kordon prema štrajkašima, među kojima su mahom bile žene.
"Mislim da je ovo točka pucanja, nakon čega narod mora ustati i reći dosta, jer sutra će doći po njihove plaće", kazala je novinarima politička tajnica oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Mirela Ahmetović.
Marija Selak Raspudić u ime desnopopulističkog Mosta je rekla kako neće tolerirati silu.
"Kao predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova pozivam premijera Plenkovića da se prestane ponašati kao partijski šef koji misli da žene trebaju raditi dvostruko više za dvostruko manje novca", poručila je Selak Raspudić.
Ministar Malenica najavio je ia će razgovarati sa Vrhovnim sudom i Državnim odvjetništvom oko rješavanja problema koji su se u pet tjedana štrajka nagomilali.
Posljedice niskih plaća
Niske plaće za srednji kadar u pravosuđu kao jednu od posljedica imaju bijeg kvalificiranih i iskusnih ljudi iz sustava, i slab odaziv na natječajima za zapošljavanje.
Vrhovni sud Hrvatske je od predsjednika nižih sudova zatražio podatak o broju službenika i namještenika kojima je od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2023. prestao službenički odnos, kao i broj nepopunjenih radnih mjesta.
"Iz dobivenih podataka, od svih sudova u RH osim jednog općinskog suda, potvrdile su se sumnje da sudski službenici napuštaju službu, pa je tako u navedenom periodu 870 službenika napustilo sudove. U isto vrijeme broj nepopunjenih radnih mjesta iznosi 1.166", upozorava se u priopćenju Vrhovnog suda Hrvatske.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za travanj 2023. iznosila je 1.122 eura.