Zašto je važan sporazum o izvozu žita preko Crnog mora?

Izvor: Reuters

Sporazum kojim se Ukrajini dozvoljava izvoz žitarica preko Crnog mora ističe u ponedjeljak 17. jula u ponoć, a Rusija je u toku dana poručila da se povlači iz sporazuma.

Sporazum, koji su posredovali Ujedinjeni narodi i Turska prošlog jula, imao je za cilj ublažavanje globalne prehrambene krize tako što će se omogućiti siguran izvoz ukrajinskih žitarica, što je bilo blokirano kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.

Zašto je sporazum važan?

Ukrajina je glavni proizvođač žitarica i uljarica, a prekid njenog izvoza nakon izbijanja rata gurnuo je globalne cijene hrane na rekordno visoke. Dogovor, dogovoren u julu 2022. nekih pet mjeseci nakon početka rata, pomogao je u snižavanju cijena i ublažavanju globalne krize s hranom.

Ukrajinsko žito je takođe igralo direktnu ulogu sa 725.200 tona, ili 2,2% zaliha otpremljenih koridorom koji koristi Svetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) kao pomoć zemljama kao što su Etiopija, Somalija i Jemen.

Šta ovo znači za cijene hrane?

Cijene žitarica i uljarica već su blago porasle kao odgovor na vijest da će Rusija obustaviti svoje učešće u sporazumu. Povećanje će dovesti do poskupljenja osnovnih namirnica, poput hljeba i tjestenine, u narednim mjesecima.

Situacija je, međutim, bolja nego u mjesecima nakon početka rata, jer su povećane zalihe žita od drugih proizvođača poput Brazila.

Cijene pšenice, glavnog sastojka hljeba, ove godine pale za oko 14 posto, a kukuruz za oko 23 posto.

Trenutna globalna kriza oko snabdijevanja hrane, međutim, daleko je od kraja. Svjetski program za hranu UN -a je prošlog mjeseca rekao da se preklopilo više vanrednih situacija i stvorilo tako najveću i najsloženiju krizu gladi i humanitarne pomoći u više od 70 godina.

U 2022., rekordnih 349 miliona osoba iskusilo je akutnu glad, a 772.000 njih je bilo na ivici gladi, navodi WFP u godišnjem pregledu.

Kakve su zalihe hrane u svijetu?

Globalne zalihe kukuruza počele su sezonu 2021/22 na najnižem nivou u šest godina, pa je ruska invazija na Ukrajinu, jednog od najvećih svjetskih izvoznika kukuruza, dovela do značajnog skoka cijena.

Nagli rast izvoza iz Brazila od tada je pomogao da se povećaju zalihe zajedno sa izvozom od skoro 17 miliona tona kukuruza kroz koridor.

Američko ministarstvo poljoprivrede predviđa da će globalne zalihe kukuruza do kraja sezone 2023/24. biti na vrhuncu u posljednjih pet godina.

Globalne zalihe pšenice su manje i predviđa se da će na kraju sezone 2023/24 biti na osmogodišnjem minimumu, pokazuju podaci Ministarstva poljoprivrede SAD.

Šta obustava sporazuma znači za Svjetski program za hranu?

WFP svake godine kupuje nekoliko miliona tona prehrambenih proizvoda, od kojih je oko 75% žitarica.

U 2021. Svjetski program za hranu kupio je ukupno 4,4 miliona tona, a Ukrajina im je glavni izvor i ova cifra predstavlja 20% ukupnog kupljenog iznosa.

Ukrajina uglavnom isporučuje pšenicu i grašak.

Većina hrane ide u Afriku i neke države zapadne Azije, kao što je Jemen, tako da WFP ima tendenciju da većinu zaliha nabavlja iz istočne Evrope, koja je bliža od velikih proizvođača u Sjevernoj ili Južnoj Americi.

WFP je isporučio 725.200 metričkih tona kroz koridor. Morat će potražiti drugi put, potencijalno po većoj cijeni, u momentu kada ih je smanjenje sredstava već natjeralo da smanje aktivnosti u nekim zemljama.

Šta se izvozi?

Prema paktu za stvaranje sigurnog koridora za transport, Ukrajina je bila u mogućnosti da izveze 32,9 miliona tona poljoprivrednih proizvoda, uključujući 16,9 miliona tona kukuruza i 8,9 miliona tona pšenice.

Prije sukoba, Ukrajina je izvozila otprilike 25 do 30 miliona tona kukuruza godišnje, uglavnom preko Crnog mora, i 16 do 21 milion tona pšenice.

Kapacitet za izvoz žitarica kroz Crno more, prema sporazumu, ograničen je učešćem samo tri luke.

Zašto Rusija napušta sporazum?

Rusija je više puta govorila da ne vidi razlog za produženje sporazuma. Tvrdi da nisu ispunjene obaveze o uklanjanju prepreka ruskom izvozu hrane i đubriva.

Zahtjevi Moskve uključivali su ponovno povezivanje Ruske poljoprivredne banke (Rosselkhozbank) na SWIFT platni sistem.

Ostali zahtjevi uključuju nastavak isporuka poljoprivrednih mašina i dijelova, ukidanje ograničenja u osiguranju i reosiguranju, nastavak cjevovoda za amonija Toljati-Odesa i deblokadu imovine i računa ruskih kompanija koje se bave izvozom hrane i đubriva.

Može li koridor raditi bez Rusije?

Ukrajinske luke bile su blokirane sve do postizanja sporazuma u julu prošle godine i nejasno je da li će biti moguće isporučiti žito sada kada se Rusija povlači iz pakta.

Dodatne premije za osiguranje od ratnog rizika, koje se naplaćuju prilikom ulaska u područje Crnog mora, bi porasle i brodovlasnici bi se mogli pokazati nevoljnim da dopuste svojim plovilima da uđu u ratnu zonu bez saglasnosti Rusije.

Izvori iz industrije osiguranja kažu da bi se aranžmani pokrića mogli brzo promijeniti. Polise osiguranja od ratnog rizika moraju se obnavljati svakih sedam dana za brodove, što košta hiljade dolara.

Ima li potrebe za koridorom ako se smanjuju žetve u Ukrajini?

Predviđa se da će ukrajinski izvoz žitarica pasti u sezoni 2023/24. nakon što su, zbog rata, farmeri sadili manje kukuruza i pšenice.

Američko ministarstvo poljoprivrede prognoziralo je da će izvoz kukuruza pasti na 19,5 miliona tona, što je manje u odnosu na 28 miliona iz prethodne sezone i znatno ispod rekordnih 30,3 miliona isporučenih u sezoni 2018/19, kada su činili 17% globalne trgovine.

Očekuje se da će izvoz pšenice pasti na 10,5 miliona tona, što je pad u odnosu na 16,8 miliona iz prethodne sezone i znatno ispod maksimuma od 21 miliona u 2019/20, što je predstavljalo 11% svetske trgovine.

Izvoz čak i onih manjih količina žitarica kroz istočnu Evropsku uniju bi, međutim, bio logistički težak i skup, posebno za usjeve koji se uzgajaju u istočnim regionima Ukrajine koji su suočeni sa dugim i teškim putovanjem samo da stignu do granice.

Može li Ukrajina izvoziti više žita kroz Evropsku uniju?

Ukrajina je izvozila značajne količine žitarica kroz istočne zemlje EU od početka sukoba. Međutim, bilo je mnogo logističkih izazova, uključujući šinske kolosijeke.

Drugi problem je to što je protok ukrajinskog žita kroz istočnu EU izazvao nemir među poljoprivrednicima u regionu, koji kažu da potkopava lokalne zalihe i da su ga kupili mlinovi, ostavljajući ih bez tržišta za svoje usjeve.

Kao rezultat toga, EU je dozvolila pet zemalja - Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj - da zabrane prodaju ukrajinske pšenice, kukuruza, sjemena uljane repice i suncokreta u svojim državama, dok je dozvolila tranzit za izvoz na druga mjesta.

Kako sada izgleda, ovo će biti ukinuto do sredine septembra. Veće žetve se također očekuju u istočnoj EU ovog ljeta, a očekuje se da će se velike luke, kao što je Konstanca u Rumuniji, mučiti sa količinom žitarica koje će vjerovatno primiti, što će dovesti do zagušenja i kašnjenja u isporuci.