Katanac u vratima poslije turnira porodice Đoković u Banjaluci
Bez teniske podloge, tribina, ograđen žicom i izložen vremenskim neprilikama. Tako danas izgleda teniski kompleks u Banjaluci na kojem se prije tri mjeseca održao turnir "Srpska open" u organizaciji porodice jednog od najboljih tenisera svijeta Novaka Đokovića.
U njega je do sada, prema podacima Grada, Vlade Republike Srpske i predsjednika RS, uloženo oko 45 miliona maraka (23 miliona evra).
U aprilu je ugostio neka od imena svjetskog tenisa na turniru "Srbija Open" koji je privremeno iz Beograda prebačen u Banjaluku pod nazivom "Srpska Open".
Nakon završenog turnira, sklonjena je teniska podloga, uklonjene su montažne tribine i taj kompleks je ostao prazan. Čeka novu namjenu. Da bi bio završen, potrebni su krov, tribine i prateća infrastruktura.
Nepoznanica je ko će upravljati ovim objektom i koliko će koštati završetak radova.
Saradnjom entitetskih i gradskih vlasti projekat izgradnje teniskog terena je dobio "zeleno svjetlo" bez ijednog papira u novembru prošle godine.
Tada je rečeno da će biti iskorišten za teniski turnir, a nakon toga biti pretvoren u "Multifunkcionalnu dvoranu". Od dvorane nema još ništa, ali ni od konačne računice koštanja projekta.
Procjene o cijeni
Gradski menadžer Banjaluke Bojan Kresojević kaže za RSE kako bi radovi trebali biti nastavljeni do kraja 2023. godine, ali ne zna koliko će to koštati.
"Tek nakon što projektanti daju konkretne cifre, i naravno, dok obezbijedimo sredstva za nastavak radova, ići ćemo u tom pravcu, ali ja očekujem da će to biti već u ovom drugom dijelu 2023. godine", kaže Kresojević.
Iako je načelno vlasnik kompleksa Teniski savez RS, i dalje je neizvjesno ko će na kraju upravljati kompleksom.
Kresojević navodi da još uvijek "traju analize i procjene vještaka, koje će biti osnov za sporazum o upravljanju i održavanju višemilionske investicije".
Opozicija u banjalučkoj gradskoj skupštini ima svoje viđenje.
Saša Lazić, odbornik opozicionog Narodnog pokreta za RSE kaže da je samo procijenjena vrijednost zemljišta koje je Vlada dodijelila Gradu 23 miliona maraka (11,7 miliona evra), a da je cijena kompletnog projekta pet puta veća.
"Kada uz to uzmemo u obzir da je Grad dao pet, pa plus 10 miliona, to je 35 (miliona). To je ono što mi znamo i što je minimalno učešće. Kada uzmemo da je Vlada (RS) iznijela podatak da je dala 35 miliona(maraka), i Elektroprivreda RS dva miliona, to je preko 70 miliona(maraka)", objašnjava Lazić.
Ističe i da dvorana nije završena, te da se ne zna koliko će sve na kraju koštati.
"Mi još nemamo krova. Nemamo još tu nekih popratnih dodataka. Nemamo taj kapacitet tribina koji se spominjao (6.000 mjesta). Moje su pretpostavke da bi se tu moglo doći i do 100 miliona maraka", smatra Lazić.
Ko je finansijer?
Projekat su iz budžeta finansirali Grad Banjaluka, Vlada Republike Srpske i donatori čija imena nisu obznanjena.
Ovo je bio rijedak primjer saradnje banjalučkog gradonačelnika koji je iz opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) i vlasti ovog entiteta predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Tri mjeseca nakon završenog turnira, finalni račun za teniski kompleks i "Srpska open" nije ispostavljen, a nosilac projekta Teniski savez Republike Srpske ne želi da otkrije cijenu.
Podsjetimo, predsjednik Teniskog saveza RS Draško Milinović je 5. aprila uoči početka turnira izjavio da su "prema posljednjoj računici Vlada RS i Grad Banjaluka u organizaciju turnira potrošili više od 30 miliona maraka (oko 15 miliona evra)", kao i "da ta cifra nije konačna, jer se još svode računi".
"Nakon završetka turnira održaćemo pres konferenciju i položiti račune i predstaviti javnosti koliko je potrošeno na ovaj turnir. Obrazložićemo gdje je svaka marka otišla, jer je ovo minimalno ulaganje za ono što Banjaluka i RS trebaju dobiti kroz ovaj turnir", kazao je tada Milinović, ali je javnost ostala uskraćena za ovu informaciju.
Banjaluka i Vlada RS dali 45 miliona maraka
Bojan Kresojević gradski menadžer Banjaluke, pozicije koja je prvi put uspostavljena tokom mandata sadašnjeg gradonačelnika Draška Stanivukovića, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da, iako su dali 15,5 miliona KM (7.9 miliona evra), ne znaju gdje je novac potrošen.
"Grad je izdvojio 15,5 miliona maraka, a ostatak sredstava je obezbjeđivao Teniski savez RS u saradnji sa privatnim sponzorima, fizičkim licima, javnim preduzećima, Vladom Republike Srpske. Tako da su oni nosilac ovog projekta i oni najbolje mogu da taj podatak obznane javnosti", rekao je Kresojević.
Iz Teniskog saveza za RSE nisu željeli otkriti informacije o ukupnoj cijeni izgradnje, te su najavili da će sve biti poznato narednih dana kada će organizovati press konferenciju.
Prvu informaciju o cijeni gradnje dao je Milorad Dodik, predsjednika entiteta Republika Srpska.
Dan pred početak turnira "Srpska open", 15. aprila 2023. za novinsku agenciju Srna izjavio da je "Vlada (Republike Srpske) do sada na tom planu dala 34 miliona maraka (17,3 miliona evra), a grad Banjaluka 11 miliona maraka(5.6 miliona evra)".
Koliko je Vlada RS stvarno dala para?
Iz Vlade RS nisu odgovorili na upit RSE o iznosu novca koji su izdvojili za projekat.
Prema Odlukama Vlade RS, objavljenim u Službenom glasniku RS, izdvojeno je ukupno 10 miliona maraka (5.1 miliona evra) budžetskih sredstava, koja su dodijeljena Teniskom savezu RS za izgradnju objekata i organizaciju teniskog turnira "Srpska Open".
U prvobitno objavljenoj "Odluci o utvrđivanju prioritetnih projekata iz Programa javnih investicija Republike Srpske za finansiranje iz budžeta u 2023. godini" Vlada RS je 27. februara dodijelila Teniskom savezu RS tri miliona maraka (1.5 miliona evra).
Dopunom ove odluke, krajem marta 2023., doznačeno je dodatnih dva miliona maraka (oko milion evra), a već početkom aprila ova Odluka je izmijenjena, pa je umjesto dva doznačeno sedam miliona maraka (oko 3.5 miliona evra).
Osim toga, Vlada Republike Srpske 11. novembra 2022. donijela je odluku o prenosu vlasništva nad zemljištem sa Vlade na Grad Banjaluku za potrebe izgradnje teniskog kompleksa i pristupne saobraćajnice.
U pitanju je parcela od 19.580 kvadratnih metara u užem centru grada, koju je Vlada u svojoj Odluci o prenosu vlasništva nazvala "neperspektivnom lokacijom".
Gradnja počela bez dozvola
Izgradnju teniskog terena su pratile brojne kontroverze.
Iako je projekat finansiran iz budžeta, novcem poreskih obveznika, manjak transparentnosti i poštovanja procedura pravdano je kratkim rokovima za izgradnju, koja je morala biti završena za pet mjeseci.
Izgradnja kompleksa počela je u novembru 2022. godine, a građevinska dozvola, i to samo za pripremne radove, izdata je tek 20. januara 2023.
Teniski kompleks je važeću građevinsku dozvolu dobio u aprilu, samo nekoliko dana prije početka turnira "Srpska Open". Ostala dokumentacija je pribavljana u hodu.
Prema važećim zakonima, gradnja ne smije početi bez pribavljenih potrebnih dozvola.
Agencija za javne nabavke "nenadležna za slučaj"
S obzirom da je nosilac projekta bio Teniski savez RS, nije se išlo u procedure javnih nabavki i raspisivanje tendera za izvođače, jer se zakon o javnim nabavkama BiH ne primjenjuje na sportska društva i udruženja građana.
Sa tim se nisu složili u Transparency Internationalu u BiH. Obratili su se Agenciji za javne nabavke BiH sa zahtjevom da ispitaju slučaj.
Srđan Traljić, iz Transparency International za RSE pojašnjava da je u pitanju projekat koji je finansiran novcem građana, te da je stoga morao ići kroz postupke javnih nabavki i javne tendere.
"Zakon o javnim nabavkama propisuje da se tender mora provoditi za one ugovore koji se subvencionišu javnim novcem preko 50 odsto. Ovde je Teniski savez RS birao izvođače, a dobio je javna sredstva. Preko 50 odsto javnih sredstava su dali Grad Banjaluka i Vlada RS, te su bili dužni da posluju u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama", pojašnjava Traljić.
On ističe kako su od Agencije za javne nabavke BiH dobili odgovor da nije nadležna za ovaj slučaj, te da se obrate tužilaštvima i revizorskim kućama ukoliko imaju određene sumnje u projekat.
Traljić upozorava da ovaj slučaj otvara mogućnost da se u budućnosti javna sredstva troše na netransparentan način preko grantova raznim udruženjima i organizacijama.
"Ukoliko ovo postane praksa bojim se da ćemo ući u jedan začarani krug u kojem nam neće trebati Zakon o javnim nabavkama, i gdje će svi moći zaobići na način na koji se to uradilo kod izgradnje teniskih terena", upozorava Traljić.
Krivične prijave protiv inicijatora projekta
Početkom februara, kada je gradnja bila u punom zamahu podnijete su i prve krivične prijave.
Nebojša Vukanović, poslanik opozicije u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) podnio je krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića i predsjednika Vlade RS Radovana Viškovića.
U prijavi Republičkom javnom Tužilaštvu optužio ih je za nesavjestan rad u službi, nenamjensko trošenja budžetskih sredstava i zloupotrebe službenog položaja i ovlašćenja.
Po nalogu Tužilaštva Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) izuzimalo je u martu iz banjalučke gradske uprave dokumentaciju u vezi sa izgradnjom teniskog terena za potrebe ATP turnira u Banjaluci.
Na upit RSE u kojoj fazi je slučaj, iz Republičkog javnog Tužilaštva su odgovorili da je predmet i dalje u fazi istrage.
"Uvidom u evidencije koje vodi Republičko javno tužilaštvo, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala utvrđeno je da se navedeni predmet nalazi u fazi provjera i da, s obzirom na fazu u kojoj se predmet nalazi, za sada, nije moguće saopštiti više informacija", navodi se u odgovoru.
Od kada se krajem aprila spustila zavjesa na teniski turnir porodice Đoković, zbog kojeg je dvorana izgrađena, kompleks stoji zaključan i na njemu nije održana ni jedna sportska manifestacija.