Američko produbljivanje 'sanitarnog koridora' oko vrha Republike Srpske

Nove sankcije Sjedinjenih Američkih Država (SAD), praktično će, prema ocjenama analitičara s kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa (RSE), uticati na dodatnu međunarodnu izolaciju vodećih zvaničnika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.

Na "crnoj listi" američkog ministarstva finansija od ranije se nalazi proruski lider Srba u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik, danas predsjednik Republike Srpske.

S novom listom, praktično se pod američkim sankcijama nalaze svi vodeći zvaničnici koji dolaze iz tog entiteta, a pri tome su i bliski Dodiku.

Članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, premijer RS Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i entitetski ministar pravde Miloš Bukejlović su sankcionisani zbog, kako se navodi, prijetnji Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Ured Visokog predsjednika (OHR) je u reakciji na sankcije objavio da one ne bi trebale biti iznenađenje, s obzirom da su isti zvaničnici na državnom i entitetskom nivou "doprinijeli usvajanju zakona u Narodnoj skupštini RS s namjerom da se pokuša ugroziti autoritet Ustavnog suda BiH".

"Njihovi postupci su bili direktno u suprotnosti sa Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom", stoji u odgovoru OHR-a na upit Radija Slobodna Evropa (RSE).

Nedžma Džananović Miraščija, profesorica sarajevskog Fakulteta političkih nauka, na sankcije gleda kao na poruku svim proruskim akterima na prostoru Zapadnog Balkana, koji su u ovom slučaju dio, kako navodi, ruskog malignog uticaja u BiH.

"Predugo se žmirilo na određena dešavanja, predugo se žmirilo ne samo na ugrožavanje institucija BiH i njihovog normalnog djelovanja, nego i podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kojekakvim naknadnim interpretacijama", ističe Džananović Miraščija za RSE.

'Sanitarni koridor'

Džananović Miraščija ocjenjuje da je svojevrsni "sanitarni koridor" već ranije napravljen oko zvaničnika iz RS.

"Podsjetiću vas na sudjelovanje gospođe Cvijanović, kao predsjedavajuće Predsjedništva BiH na samitu u Kišnjevu. Nema njenih susreta sa zvaničnicima iz EU. Njeni susreti su ograničeni na regionalne lidere i na Orbana i to je sve", istakla je.

Ona podsjeća da u međunarodnoj zajednici postoji svijest o ruskom uticaju u BiH, te da se on manifestuje u pojedinim spoljnopolitičkim odlukama.

"Bosna i Hercegovina je već od same invazije ruske na Ukrajinu označena kao jedna od zemalja koja je na posebnom udaru malignog ruskog utjecaja tako da, i u kontekstu toga da sankcije nisu ni najmanje neočekivane, ovo ne predstavlja neki poseban udarac za BiH u tom smislu", smatra Džananović Miraščija.

Prema njoj, zvaničnici iz RS će zadržati svoje kontakte, ali "njihove argumente više niko neće slušati direktno".

"Ja bih recimo i nedavnu, pomalo spektakularnu, ali vrlo suspektnu posjetu gospodina Dodika Hrvatskoj stavila u taj kontekst. Njihove poruke će vjerovatno ići posredno preko ljudi poput hrvatskog predsjednika Milanovića i svakako, Orbana i njegovog ministra vanjskih poslova", ocjenjuje Džananović Miraščija.

Dušan Janjić iz beogradskog Foruma za etničke odnose ukazuje na činjenicu da su nove američke sankcije donesene zbog prijetnji Dejtonskom sporazumu, što je razlika u odnosu na dosadašnje koje su se odnosile i na korupciju te kriminalne radnje.

"Ono što je ovdje novo je očigledno jasna odluka SAD da nemaju više vremena zbog prijetnji prenošenja krize na Zapadni Balkan, da više nemaju vremena i toleranciju za lokalne političare, a ja bih rekao i za nesposobnost Evropske unije da razrješava probleme", kazao je Janjić.

BiH je 'na svim crnim listama'

Bivši diplomata, Draško Aćimović za RSE ocjenjuje da BiH odavno ima narušen ugled, te da je "na svim crnim listama".

On tvrdi da su američke sankcije "jasan signal nosiocima političke vlasti da nema više sjedenja na dvije stolice".

Smatra da je došao momenat da se napravi konferencija o budućnosti BiH.

"Ona je država koja zaista ne funkcioniše već godinama, okovana kriminalom i korupcijom, i i mora se organizovati uz pomoć država koje su pomogle i oko 'Dejtona 1' da se to uradi. Ako ne, BiH ide u, ne de iure, ali de facto stvaranje u suštini dvije države u jednoj državi", upozorava Aćimović.

Podsjeća da se ovo već polako dešava, uskraćivanjem prava Ustavnog suda BiH i OHR-a u Republici Srpskoj, kao i prijetnjom zabrane rada Tužilaštva i SIPA-e u tom bh. entitetu.

Basener: Nisu spaljeni svi mostovi RS sa Zapadom

Kurt Basener (Bassuener) iz Savjeta za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu, ocjenjuje za RSE da SAD sankcije koriste "više kao poruku nego kao 'metlu' za čišćenje".

"Ne mislim da su ovime spaljeni svi mostovi RS sa Zapadom. Možda jesu - bar što se sankcionisanih tiče - sa SAD-om i Velikom Britanijom, ali to npr. ne sprječava da se Johan Satler [predsjedavajući Delegacije EU u BiH] sastaje sa njima", ocjenjuje Basener.

On pretpostavlja da sankcionisana četvorka nema imovine u SAD, te ako su i imali nešto da su reagovali preventivno "s obzirom na to da im je šef već neko vrijeme sankcionisan".

Basener postavlja pitanje šta bi se desilo ako bi slične sankcije nametnule zemlje u Evropi koje više posluju sa BiH.

"Onda bi ih to možda i 'pogodilo' tamo gdje im je važno", smatra Basener.

Prema njemu, najbolji način za prevenciju daljih opstrukcija u BiH je postavljanje NATO trupa u Brčkom, te da bi "to poslalo mnogo jači signal od onoga što je učinjeno".

Upozorava da sankcije ne sprječavaju zvaničnike Evropske unije da se sastaju sa ovim zvaničnicima.

"Mislim da je EU previše uložila u to da ova 'šarada' sa kandidaturom za EU djeluje kao da se kreće u pozitivnom smjeru", mišljenja je Basener.

Šta kažu u diplomatskim predstavništvima?

Iz Kancelarije za odnose s javnošću Ambasade SAD u Sarajevu, u odgovoru za RSE poručuju da oni postupaju u skladu sa odlukama OFAC-a (Kancelarije za kontrolu strane imovine ministarstva finansija SAD), te da aktivnosti sankcionisanih zvaničnika predstavljaju prijetnju budućim evroatlantskim integracijama zemlje.

Podsjećaju da je OFAC u svom saopštenju o sankcijama naveo da su one usmjerene isključivo na pojedince, "a ne na institucije niti pozicije u vlasti koje predstavljaju i obnašaju".

Dodaju da se "politika SAD po pitanju kontakta s pojedincima ili organizacijama rukovodi specifičnim režimom sankcija pod kojima se oni nalaze".

U odgovoru britanske ambasade na upit RSE, kažu da oni dijele "frustraciju mnogih u međunarodnoj zajednici" zbog nastojanja određenih političara da podriju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak BiH.

Podsjećaju da su oni prošle godine sankcionisali Milorada Dodika i Željku Cvijanović iz istih razloga.

Naglasili su da će oni sarađivati sa svima koji su posvećeni napretku zemlje, te da ostaju "potpuno posvećeni poboljšanju života svih onih koji žive u Bosni i Hercegovini".

Iz Delegacije EU, kratko su odgovorili na upit RSE da se suzdržavaju od komentarisanja američkih odluka po pitanju sankcija.

Bećirović: Sankcije opravdane

Kolega Željke Cvijanović iz Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, podržao je sankcije.

Bećirović je rekao da su sankcije "važna poruka svima u regionu da razvijene zapadne demokratije podržavaju očuvanje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini".

On je takođe pozvao zemlje EU da prate politiku SAD i Velike Britanije, uvaže stavove Evropskog parlamenta te da uvedu sankcije, kako navodi, "Dodikovom režimu".

Bećirović je upozorio da sankcije ipak neće imati preventivni efekat, te da "slijede novi opasni udari na Dejtonski mirovni sporazum prema direktnim instrukcijama Dodikovih mentora izvan granica Bosne i Hercegovine".

Treći član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, nije se oglašavao po ovom pitanju.

Ko je sve pod sankcijama?

Pretraga liste osoba koje je sankcionisao OFAC, pokazuje da je u Bosni i Hercegovini sankcionisano ukupno 34 osobe ili entiteta.

Među njima su privredna društva, političke stranke, optuženi za trgovinu drogom i značajan broj bivših i sadašnjih funkcionera.

Na joj su između ostalih Gordana Tadić, bivša glavna tužiteljica BiH, Osman Mehmedagić, nekadašnji direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH, Alen Šeranić, ministar zdravlja u Vladi RS, Fadil Novalić, bivši premijer Federacije BiH.

Tu su i Srpska demokratska stranka, medijska kuća Alternativna televizija iz Banjaluke, kao i građevinska firma Integral Inženjering iz Laktaša.

Lista nije u potpunosti ažurirana, pa se na njoj i dalje nalazi osnivač i nekadašnji direktor "Integrala", Slobodan Stanković, koji je preminuo u februaru.

Sankcije znače da sva imovina sankcionisanih osoba koja se nalazi u SAD, ili je u posjedu ili pod kontrolom američkih državljana mora biti blokirana i prijavljena OFAC-u.

Zabranjene su sve transakcije američkih državljana u SAD-u koje uključuju imovinu ili pravo na imovinu osoba uvrštenih na listu, kao i davanje doprinosa ili osiguranje bilo kakvih finansijskih sredstava, roba ili usluga u korist osoba sa liste.