U Crnoj Gori vijesti čita Ana AI, ali 'ništa ne može bez čovjeka'

Čitaocima podgoričkog portala Dan od kraja jula, svakog radnog dana, vijesti u formi informativne emisije, čita virtuelna voditeljka imena Ana AI.

Nema prezime. Lijepo je našminkana, uglavnom pravilne dikcije i nema tremu.

Urednik portala Dan Mili Prelević pojašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) da novinari napišu vijesti, a da ih onda Ana AI pročita.

Projekat, prvi ovog tipa u Crnoj Gori, urađen je pomoću generativne vještačke inteligencije (AI), tehnologije koja može da proizvede različite vrste sadržaja, uključujući tekst, slike, audio i sintetičke podatke.

Korist vještačke inteligencije zavisi od upotrebe

Upotreba vještačke inteligencije u novinarstvu otvara brojna pitanja, prije svega u polju etičke upotrebe.

Mihailo Backović, stručnjak za vještačku inteligenciju, kaže da je AI koristan alat za produktivnost, ali opasan ukoliko se nađe u rukama nekog ko namjerava da proizvodi propagandu u ogromnim količinama.

"Upotreba AI samo po sebi nije problematična, dok god uređivačka politika medija primjenjuje visoke etičke standarde i ne dozvoljava zloupotrebu ovih tehnologija", kaže Backović za RSE.

Prema njegovim riječima, neophodno je da čovjek uvijek verifikuje sadržaj i ima zadnju riječ pri objavi.

"Recimo, Dan nikada ne bi smio da objavi sadržaj koji je generisala AI, a da ga prije toga uredništvo nije provjerilo. Ovo bi bilo opasno i zbog toga što moderni generativni AI sistemi imaju blagu tendenciju 'halucinacija', odnosno generisanja tvrdnji koje su netačne".

Prelević: Naša voditeljka je gotovo savršena

Prednosti ovakvog modela rada, Mili Prelević, urednik portala Dan, koji je prvi u Crnoj Gori primijenio ovu tehnologiju, vidi u savršenosti Anine prezentacije.

"Ana AI nije nesigurna, ne gubimo vrijeme na šminkanje, ne treba nam snimatelj. Odaberemo da li će biti plava ili crna, šta će da obuče. Uz blage ispravke dikcije, ono što dam virtuelnoj spikerki, znam da će biti pročitano savršeno", kaže Prelević za RSE.

S druge strane, novinarka i voditeljka televizije Vijesti Danijela Lasica kaže da bez obzira na greške koje napravi voditelj, novinarstvo lišeno ljudske emocije bilo bi užasno i opasno.

"Tačno je da, za razliku od Ane, moram da se našminkam, obučem, napraviću grešku u čitanju, lapsus, pogrešno ću akcentovati. Ali za razliku od Ane, vijesti koje ću saopštiti, prvo sam pronašla, napisala, ispitala, onda i saopštila tako da razumijem".

Ona smatra da je informacija koju saopšti robot "polu-informacija".

"Onaj ko 'ulazi' slikom i glasom u vaš dom mora biti svjestan vijesti koju vam saopštava, mora je osjetiti, bila ona ružna ili lijepa".

'Nije problem što se mijenja tehnika'

Virtuelna voditeljka nije prvo što je Dan uradio po pitanju vještačke inteligencije. Prije toga su objavili par tekstova putem Chat GPT-a, aplikacije za veštačku inteligenciju koja generiše tekst.

"Zadamo joj temu i ona odradi tekst. Stavi naslov, nadnaslov, i napiše komplet tekst. Naravno, kada napišemo putem vještačke inteligencije to i naznačimo".

Ukoliko potraje ovaj, kako kaže, tehnološki trend, novinari u budućnosti biti suvišni, kaže Ivica Seferović, dugogodišnji urednik novinske agencije MINA iz Podgorice.

"Nije problem što se mijenja tehnika već što će se mozak sve manje koristiti".

Osim 'života' čovjek umjetnoj inteligenciji daje i predrasude

Probali smo ChatGPT na RSE - Pročitajte šta nam je odgovorio

Prisjeća se svojih profesionalnih početaka od prije 35 godina i naglašava da u tehničkom smislu više ništa nije isto.

"Sada puštaju virtuelne voditeljke, a da nekom mladom novinaru pokažete uređaje na kojima sam radio i slao izvještaje, vjerovatno ne bi znao šta su i čemu služe".

Neke najave za događaje je, prisjeća se, dobijao putem faksa a po neke lično išao. Tonove je bilježio na snimalici koja je "pamtila" na kaseti.

Šta kažu kolege?

Danijela Lasica naglašava da nije protiv tehnoloških inovacija, ali ne misli da će AI donijeti dobro čovječanstvu.

"Ne razumijem ni kolege, ni urednike, pa ni menadžere, koji podržavaju tu ideju. Možda će reći da im to olakšava stvar".

Ima pitanje za koji su, kako kaže, primijenili vještačku inteligenciju u medijima.

"Ako AI danas zamijeni prezentere, je li pitanje vremena kada će preuzeti i vaš posao? I da li ćete i onda misliti da vam je lakše da radite sa 'koleginicom Anom', nego sa mnom?"

Poslušajte RSE podcaste o umjetnoj inteligenciji:

Umjetna inteligencija: Prijetnja ili prilika?

'AI druže moj'

S druge strane, Prelević kaže da su novinari zaposleni u Danu, dobro reagovali na inovaciju sa prezenterkom Anom.

"Ne kažu mi da se osjećaju ugroženo. Bilo je onih koji su se pitali da li će vještački spikeri, virtuelne voditeljke da mijenjaju druge, hoće li biti manje radnih mjesta. Nije tako. Šta god da radimo, ništa ne može bez čovjeka".

Ipak, neki novinari koje smo kontaktirali za komentar nisu željeli da javno govore na ovu temu.

Upotreba AI da bude transparentna

Profesor Fakulteta društvenih nauka u Ljubljani, Marko Milosavljević koji radi na istraživanjima upotrebe veštačke inteligencije u medijima za RSE kaže da upotreba vještačke inteligencije mora biti transparentna u smislu da se navede da je sadržaj napravljen uz njenu pomoć.

Istraživanjima je sprovodio u medijima poput britanskog The Guardiana ili američkog New York Timesa.

Navodi i da je problem njene upotrebe izraženiji u manjim medijima i sredinama, gdje ne postoji dovoljan senzibilitet oko toga kako stvari etički i legalno urediti.

"U ovim medijima često postoje 'manji vlasnici' kojima je interes samo jednostavan, a to je kako bi upotrebili AI i smanjili većinu troškova i dali otkaz novinarima".

Kaže i da vještačka inteligencija može dosta pomoći u redakcijama i da može olakšati posao novinarima.

"Može olakšati i automatizirati neke stvari koje su jednostavno veoma zamaravajuće jer za njih treba dosta vremena", pojašnjava profesor Milosavljević navodeći primjere transkripcije intervjua.

Ukazuje i na "mračnu stranu" vještačke inteligencije.

"Kao i kod svake tehnologije, nešto što se dobije može na drugoj strani prouzrokovati veliku štetu za društvo i profesiju ako se ne radi odgovorno".

U Digitalnom forenzičkom centru ukazuju da je veliki broj svjetskih stručnjaka potpisao apel u kome se traži šestomjesečna pauza u istraživanju vještačke inteligencije, ukazujući na velike rizike za čovječanstvo.

I Sam Altman, izvršni direktor kompanije OpenAI, nedavno je istakao da je zastrašen svojom tvorevinom ukoliko bi bila upotrijebljena za dezinformacije velikih razmjera ili sajber napade.

Osim poziva za pauziranjem razvoja ove tehnologije brzi napredak generativne veštačke inteligencije doveo je i vlade širom svijeta da ubrzaju svoje napore ka regulaciji.

U Evropskoj uniji, koja je najdalje odmakla po ovom pitanju, trenutno je u pripremi AI Act, odnosno Zakon o vještačkoj intelgenciji. Očekuje se da bi mogao biti usvojen do kraja godine, čime bi postao prvi veliki zakon kojim se reguliše vještačka inteligencija na svijetu.

U nedavnom razgovoru za Radio Slobodna Evropa Dragos Tudorache, zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući odbora za umjetnu inteligenciju i izvjestilac Komiteta za slobode i građanska prava za Zakon o umjetnoj inteligenciji pojasnio je da zakonom neće biti regulisana tehnologija, već njena upotreba.