Lukašenko kaže da Putin ne gura Bjelorusiju da se pridruži ratu u Ukrajini
Bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin ne pokušava natjerati Bjelorusiju da se pridruži ratu u Ukrajini i obećao da snage Minska nikada neće učestvovati u ratu osim ako ukrajinske trupe ne pređu granicu s Bjelorusijom.
"Uključiti Bjelorusiju...šta će to dati? Ništa", rekao je Lukašenka u internet intervjuu proruskom ukrajinskom novinaru koji je objavila državna novinska agencija BelTA 17. augusta. "Ako vi Ukrajinci ne pređete našu granicu, mi nikada nećemo učestvovati u ovom ratu."
Iako Bjelorusija nije poslala snage da se bore u Ukrajini, ona je dozvolila Rusiji da koristi njenu teritoriju kao teren za invaziju punih razmjera koju je Moskva pokrenula u februaru 2022., a Lukašenka je podržao ruski rat i često se sastajao s Putinom.
On je u intervjuu obećao da će "uvijek pomoći Rusiji", dodajući da su oni "naši saveznici".
Lukašenko je pokazao svoju lojalnost krajem juna kada je učestvovao u pregovorima o okončanju pobune privatne Wagnerove plaćeničke grupe. Tvrdio je da je pomogao u zaustavljanju pobune tako što se dogovorio sa vođom Wagnera Jevgenijem Prigožinom i Putinom da ugosti Wagnerove trupe u Bjelorusiji.
Autoritarni lider je također rekao da je bilo direktnih kontakata između Ukrajine i Bjelorusije ali ih je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zaustavio.
Teme o kojima se razgovaralo uključivale su potencijalno učešće Bjelorusije u ratu, potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja i plaćenike Wagner grupe.
"Ta pitanja su se nakupila. Ali imali smo te kontakte, razgovarali smo. Nemamo ništa protiv. I još ima prijedloga da se ovaj dijalog nastavi."
Iz Ukrajine nema potvrde da su se ti razgovori vodili.
Lukašenko je rekao da vjeruje da je Rusija postigla svoje ciljeve u onome što Moskva naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom". Rekao je i da dvije strane treba da sjednu za pregovarački sto i budu spremne da razgovaraju o svim pitanjima, uključujući budućnost Krima i drugih ukrajinskih teritorija na koje Moskva polaže pravo.
"Pregovori treba da počnu bez preduslova. Ovo je klasik svake diplomatije.... Moramo sjesti za pregovarački sto i razgovarati o svemu. I Krimu, i Hersonu, Zaporožju, Donjecku i Lugansku", rekao je on.
Kijev kaže da su mirovni pregovori mogući samo ako Rusija prestane s napadima i povuče se.
Zelenski je predstavio mirovnu inicijativu, koja uključuje 10 principa za koje Kijev želi da posluže kao osnova za mir. Među njima je, prema mišljenju posmatrača, zahtjev za teritorijalnim integritetom i suverenitetom Ukrajine.
Šef predsjednika kabineta rekao je prošle sedmice da je to jedini mirovni prijedlog o kojem se razgovaralo na sastanku čiji je domaćin bila Saudijska Arabija 6. augusta. U razgovorima su učestvovali zvaničnici iz oko 40 zemalja, uključujući Kinu, Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje.
Prije nego što je pokrenula invaziju, Rusija je tvrdila da je njena sigurnost ugrožena zbog izražene želje Ukrajine da se pridruži NATO-u. Takođe je tvrdila da mora da zaštiti one koji govore ruski, posebno one u istočnoj Ukrajini, od, kako je Putin rekao, "neonacista" i ultranacionalista na vlasti u Kijevu.
Demokratski izabrana vlada Ukrajine i njeni zapadni saveznici odbacili su tvrdnje Rusije da Kijev vode neonacisti kao besmislicu i rekli da rat nije ništa drugo do pokušaj Putina da zauzme ukrajinsku teritoriju.
Lukašenko je također ponovio da će Bjelorusija koristiti taktičko nuklearno oružje u slučaju agresije ukrajinskih snaga.
"Može postojati samo jedna prijetnja -- agresija na našu zemlju. Ako agresija na našu zemlju krene iz Poljske, Litvanije, Latvije, mi ćemo odmah odgovoriti svime što imamo", rekao je on.
Putin je u junu rekao da će Rusija početi sa raspoređivanjem taktičkih nuklearnih bojevih glava u Bjelorusiji čim budu spremni za skladištenje i da će zadržati kontrolu nad upotrebom oružja.
Uz izvještavanje Reutersa