SAD računaju na jasan put Crne Gore kao članice NATO-a, saopštio kongresmen Tarner
Sjedinjene Američke Države će nastaviti da podržavaju Crnu Goru u aspiracijama za članstvo u Evropskoj uniji kao što što su je podržavale i prilikom ulaska u NATO, rekao je kongresmen SAD Majkl Tarner (Michael Turner) nakon sastanka sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem 2. septembra u Podgorici.
Pres konferenciju održanu tokom Tarnerove posjete obilježile su teme vezane za krizu u formiranju nove Vlade Crne Gore, nakon junskih parlamentarnih izbora.
Tarnerova posjeta dolazi u vrijeme konfrontacija predsjednika Milatovića i mandatara Milojka Spaića.
Spor je nastao oko odbijanja Spaića da u Vladu uključi stranke proruskog, nedavno rasformiranog Demokratskog fronta.
Reporter Radija Slobodna Evropa pitao je kako, kao neko ko je doprinio da Crna Gora uđe u NATO, komentariše činjenicu da njegov današnji domaćin, predsjednik Milatović, želi da u novoj crnogorskoj vladi budu članovi proruske stranke koje su protiv NATO-a, zalažu se za povlačenje priznanja Kosova i ukidanje sankcija Rusiji.
Tarner je odgovorio da je od Milatovića dobio uvjeravanja da Crna Gora ostaje na NATO putu.
"Ponosni smo na njen angažman i na ono što je postigla u svojoj vojsci, podršci NATO-u. Impresioniran sam snažnom posvećenošću predsjednika (Milatovića) NATO-u i uvjeren sam da je još ranije u svojim izjavama bio izričit da će Crna Gora ostati snažan član NATO-a", rekao je Tarner.
Milatović, koji je u aprilu pobijedio Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima, nakon parlamentarnih izbora u junu mandat za sastav Vlade dao je Milojku Spaiću. Obojica su lideri Pokreta "Evropa sad" koji je na izborima osvojio najviše glasova.
Nakon Spaićeve izjave da u Vladi neće biti stranke bivšeg Demokratskog fronta (DF), Milatović ga je javno kritikovao poručivši kako bi, da on sastavlja vladu, u njoj bilo mjesta za DF.
Milatović po ustavu nema ingerencije da se miješa u proces formiranja Vlade.
Nakon toga su lideri DF-a, koji su ranije poručili Milatoviću da bez njihove podrške ne bi bio izabran za predsjednika, pozvali Spaića da preispita svoj stav o njihovom neučešću u Vladi.
Upitan da li je siguran da će bivši DF, ukoliko bude dio buduće vlade, podržati sankcije Rusiji i priznati nezavisnost Kosova, Milatović je odgovorio da se on zalaže za principe.
"Principi su sljedeći – vlada mora biti napravljena na principima ubrzanja crnogorskog puta ka EU, njenog kredibilnog članstva u okviru NATO saveza i naravno Crne Gore kao dobrog susjeda u kontekstu dobrosusjetske politike", naveo je Milatović
Tarnera su novinari pitali i o nedavno imenovanom Milatovićevom savjetniku za bezbjednost Dejanu Vukšiću, koji je, dok je bio na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost, na sjednici skupštinskog odbora otkrio imena obavještajaca jedne NATO zemlje, što je premijer Dritan Abazović ocijenio prvorazrednim skandalom.
"Nemam bojazni vezano za liderstvo predsjednika. Mislim da je on vrlo snažan lider za Crnu Goru, NATO i evroatlantsko usmjerenje zemlje na putu ka EU", odgovorio je Tarner i naglasio da cijeni snažne izjave Milatovića u vezi sa ruskom agresijom na Ukrajinu.
"Ono što se dešava tamo je šokantno i naša podrška u okviru NATO-a nas obavezuje da podržimo Ukrajinu, ništa manje od toga", naglasio je Tarner.
Milatović je ocijenio da je Tarner veliki prijatelj Crne Gore i da je ovaj susret ide u pravcu učvrsšćavanja prijateljstva SAD-a i Crne Gore.
"Poslao sam snažnu poruku da Crna Gora može postati zemlja u koju SAD imaju najviše povjerenja u ovom dijelu svijeta. Razgovarali smo o situaciji u Ukrajini, ruskoj agresiji na tu zemlju i podršci koju Crna Gora pruža Ukrajini u tom vrlo ružnom ratu" , rekao je Milatović.
On je kazao da je od SAD zatražio dodatnu podršku u smislu Crne Gore kao "uspješne evropske priče".
Crna Gora je 2017 postala članica NATO u vrijeme vlasti Mila Đukanovića. Kongresmen Tarner, koji je godinu uoči njenog prijema bio predsedavajući Parlamentarne skupštine NATO-a, javno se zalagao za njen prijem. Pola godine uoči prijema, decembra 2016. u vašingtonskom Institutu Hadson, Tarner se, govoreći o miješanju Rusije u unutrašnja pitanja Crne Gore, osvrnuo i na propagandu kojoj je zemlja izložena.
"Tokom posete Crnoj Gori kolima sam išao u obilazak da bih naišao na panoe sa anti-NATO porukama koje ne bih rekao da su postavili lokalni ljudi. Više liče na plod ilegalno finansiranog napora u cilju podrivanja podrške javnosti za priključivanje savezu. Moramo da odgovorimo na takve pojave, ustanovimo odakle stižu, kao i na koji, verovatno ilegalan način su finansirane. Sve to mora da se zaustavi i zaslužuje odgovor", rekao je tada Tarner.
Crna Gora, koja je kandidat za članstvo u EU, od ranije prati evropske sankcije uvedene Rusiji, od onih 2014. zbog aneksije Krima, tako i poslednjih zbog agresije na Ukrajinu.
Tarner je, prije posjete Podgorici, posjetio Beograd.