Zakon o agentima pred Parlamentom RS, opozicija tvrdi da vodi ka totalitarnom režimu

Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske su započeli raspravu o Nacrtu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o "stranim agentima".

Na sjednici parlamenta ovog bh. entiteta koja se održava u Banjaluci u srijedu, 27. septembra, jedna od tačaka dnevnog reda je Nacrt zakona koji je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.

Ministar pravde RS, Miloš Bukejlović, obrazlažući zakon, rekao je da će pratiti aktivnosti ovih organizacija na teritoriji cijele BiH.

Istakao je da postojeći Zakon o udruženjima i fondacijama jeste regulisao druga pitanja, ali nije regulisao javnost rada nevladinih organizacija.

Maja Dragojević Stojić iz opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) je rekla da je tekst Nacrta diskriminatoran, jer nije u skladu sa evropskim konvencijama i postojećim zakonima.

Ona je apostrofirala da je u ovom entitetu najveći korisnik stranih sredstava upravo Vlada RS.

"Donošenje ovakvog zakona nema nikakvo opravdanje, i nakon kriminalizacije klevete još vodi u dodatni totalitarni režim", zaključila je ona.

Šta predviđa zakon?

Zakon je još prošle godine najavio Milorad Dodik, proruski orijentisan predsjednik Republike Srpske, koji je tada rekao da će ovaj zakon biti baziran na američkim rješenjima.

Ipak, istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE) je pokazalo da je zakon bliži ruskom zakonskom rješenju iz 2012. godine.

Kancelarija Visokog predstavnika u BiH je tražila povlačenje ovog Nacrta zakona sa dnevnog reda jer sami zakon, kako se navodi, ima "za cilj da ušutka i zastraši organizacije civilnog društva".

Nacrt zakona predviđa, između ostalog, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.

Osim toga, entitetski ministar pravde će sudu moći da predloži zabranu njihovog rada.

Jedan od zvaničnih razloga za donošenje zakona je, navodi se, povećanje transparentnosti rada neprofitnih organizacija.

Prema analizi organizacije Transparency International BiH, zakonsko rješenje nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, državnim i entitetskim Ustavom i važećim zakonima u RS.

Zakonodavna procedura u RS predviđa usvajanje zakonskog nacrta u parlamentu, zatim, ukoliko ovo zakonodavno tijelo donese takvu odluku – i ako je zakon od naročitog značaja za javnost – kreće javna rasprava.

Sljedi usvajanje zakona u formi prijedloga, takođe u parlamentu, te još nekoliko proceduralnih koraka poslije kojih zakon stupa na snagu.