Kosovo želi da SAD preuzmu 'loptu' u dijalogu od EU

Lopta za uspostavu Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu trebala bi biti u dvorištu SAD-a, barem tako smatra predsjednica Kosova Vjosa Omani.

Ona je u intervjuu za Radio-televiziju Kosova rekla da Sjedinjene Države trebaju preuzeti vodeću ulogu u razgovorima o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.

Tu ulogu Evropska unija (EU) ima već dvanaest godina.

"Mislim da je rješenje sljedeće: trebali bismo sjesti sa SAD-om i pripremiti nacrt statuta Republike Kosovo" za Zajednicu opština sa srpskom većinom, izjavila je Osmani 27. septembra.

Ni EU ni američka ambasada u Prištini nisu odgovorili na upite Radija Slobodna Evropa (RSE) za komentar ove izjave.

RSE je o tome tražio više pojašnjenja od Predsjedništva Kosova, ali, takođe, nije dobio odgovor.

Iz Vlade Kosova su poručili da, kao i do sada, pozdravljaju interes i uključivanje SAD-a u različite oblike u proces dijaloga.

"Međutim, na SAD-u je da odredi nivo i oblik svoje uloge i uključenosti u ovaj proces", rekao je portparol Vlade Preparim Kreziu (Përparim Kryeziu) za RSE.

Prema nekim poznavaocima situacije na Kosovu, prijedlog predsjednice Osmani je "pametan".

Kosovo i Srbija su 2013. postigli dogovor - u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa - ali on nikada nije proveden. Strane su potom, 2015. godine, dogovorile i principe na osnovu kojih će Zajednica biti formirana, ali je iste godine Ustavni sud Kosova utvrdio da oni nisu u potpunosti u skladu s Ustavom Kosova.

U Srbiji insistiraju na širokim ovlaštenjima Zajednice, dok na Kosovu kažu da bi to ugrozilo funkcionalnost države.

Nedavno je međunarodna zajednica pojačala pritisak na Kosovo tražeći da ne odugovlači formiranje Zajednice.

Međutim, premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin Kurti) kritikovao je evropske posrednike u pregovorima zbog pristranosti i poručio da Kosovo neće prihvatiti uslove za normalizaciju odnosa sa Srbijom, bez formalizacije de facto priznanja Kosova od strane Srbije.

Joseph: Pametan prijedlog

Edvard Džozef (Edward P. Joseph), predavač na Univerzitetu Johns Hopkins u Vašingtonu, kaže za RSE da je prijedlog predsjednika Osmani da SAD vode dijalog "prilično pametan". Prema njegovim riječima, Kosovo koristi situaciju nakon "katastrofalnog napada" u Banjskoj 24. septembra, kada je naoružana grupa Srba napala kosovsku policiju i ubila jednog policajca.

"Ovo je trenutak kada Priština treba da skrene pažnju na one stvari koje vidi kao neravnotežu u Briselu", kaže Džozef.

"Prema mom mišljenju, disbalans nije u upravljanju dijalogom od strane EU, nego u činjenici da dijalog vode bivši ministri vanjskih poslova dvije zemlje koje ne priznaju Kosovo. To je stvorilo neravnotežu od početka. Kako možete voditi Beograd prema bilo kakvom priznanju Kosova - čak i de facto priznanju - kada vaša zemlja odakle ste odbija priznati Kosovo", pita Džozef.

Pritom misli na dvojicu evropskih diplomata, Žozepa Borelja (Josep Borrell) i Miroslava Lajčaka, koji dolaze iz Španije i Slovačke – obje zemlje EU koje ne priznaju nezavisnost Kosova proglašenu 2008. godine.

Džozef kaže da prijedlog Kosova da SAD-u predstavi svoj koncept za formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom, jača poziciju Prištine, dok Beograd prikazuje kao pravog protivnika dijaloga.

Leon Hartvel (Leon Hartwell), viši saradnik na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka, kaže kako ne predviđa nikakve velike promjene u pristupu SAD-a dijalogu Kosova i Srbije. SAD su, prema njegovim riječima, bile u skladu sa stavom EU po tom pitanju.

"Ovo usklađivanje je posebno vidljivo posljednjih mjeseci. SAD su se pridružile EU u pritisku na Kosovo da uspostavi Zajednicu opština sa srpskom većinom", kaže Hartvel za RSE.

"Nadalje, vrijedi napomenuti da EU i SAD zajedno sve više okrivljuju Kosovo za neuspjeh dijaloga, čak i kada je jasno da Srbija snosi odgovornost za eskalaciju sukoba", dodaje.

Prema njegovim riječima, važno je da SAD i EU priznaju da je sadašnji dijalog u slijepoj ulici, uglavnom zbog nedostatka predanosti Srbije.

"Tek kada se ova stvarnost prepozna, možemo početi istraživati alternativne načine za rješavanje ključnih pitanja kosovsko-srpskog sukoba", kaže Hartvel.

Stav SAD-a o Zajednici

Za SAD bi uspostava Zajednice opština sa srpskom većinom trebala biti među prvim koracima koje Kosovo treba poduzeti za normalizaciju odnosa sa Srbijom.

U intervjuu za RSE 20. septembra, američki ambasador u Prištini Džefri Hovenijer (Jeffrey Hovenier), rekao je da Kosovo treba ići naprijed s ovim sporazumom. Prema njegovim riječima, SAD vjeruju da Zajednica treba da bude u potpunosti u skladu sa Ustavom Kosova.

"Ne vjerujemo da treba postojati izvršna vlast ili ovlaštenja", rekao je Hovenijer.

"Srbija može tražiti više, ali na kraju je to ono što su Sjedinjene Države i međunarodna zajednica spremne smatrati prihvatljivim", rekao je.

Stav EU o Zajednici

Za EU, o tome kako je Zajednica napravljena, kako će izgledati i kako će djelovati, mora se razgovarati u okviru dijaloga.

"EU i države članice traže da se uspostava Zajednice pokrene bez dodatnih odgađanja i bez preduslova", rekao je 21. septembra portparol EU Peter Stano.

Tako nije izravno odgovorio na novinarska pitanja treba li statut Zajednice biti u skladu s odlukom Ustavnog suda Kosova, koji kaže da se načela Zajednice mogu uskladiti kroz zakonske akte.

Početkom maja u Briselu je predstavljen nacrt statuta Zajednice koji je izradio upravljački tim sastavljen od četiri člana srpske zajednice, među kojima je i zastupnik u Skupštini Srbije.

Međutim, taj statut je kosovski premijer Kurti odbacio uz obrazloženje da “nije u skladu s Ustavom Kosova, zakonima, ljudskim pravima, evropskim vrijednostima i pravima manjina prema evropskim standardima". Njegova je Vlada osmislila takozvani "hrvatski model" za Zajednicu, ali nije išla naprijed.

Dokle je stigao dijalog?

Premijer Kosova Aljbin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić održali su 14. septembra novu rundu razgovora u Briselu, ali bezuspješno. Nisu dogovorili korake za provedbu Osnovnog sporazuma za normalizaciju odnosa koji je postignut u februaru, a koji uključuje i obavezu osnivanja Zajednice.

Evropski pregovarači, diplomate Borelj i Lajčak, rekli su da upravo Kurti nije prihvatio njihov prijedlog o "istovremenom ispunjavanju" obaveza koje proizlaze iz ovog sporazuma.

Kurti je rekao da se "uslovljavanje Srbije" za formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom "pretvorilo u stav izaslanika EU". Zamjerio je Lajčaku što se pozicionirao protiv Kosova i rekao da se Osnovni sporazum ne može uslovljavati.

Prema Vučićevim riječima, "jasno je da Kurti izbjegava formiranje Zajednice".

Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a izrazilo je razočarenje nedostatkom napretka u ovom krugu pregovora.