Azerbejdžan tvrdi da će dozvoliti ekspertima UN da posjete Nagorno-Karabah
Azerbejdžan namjerava dozvoliti grupi eksperata Ujedinjenih naroda da posjeti region Nagorno-Karabah "u roku od nekoliko dana", saopćio je u petak, 29. septembra, ured predsjedničkog savjetnika.
Mediji će također imati priliku da posjete Karabah, navodi se u saopćenju, dok je broj etničkih Armena koji su napustili region nakon munjevite vojne ofanzive Azerbejdžana dostigao gotovo 90.000, od procijenjenih 120.000 stanovnika.
Sjedinjene Države i drugi pozvali su Baku da dozvoli međunarodnim posmatračima ulazak u Karabah, zbog zabrinutosti zbog mogućih kršenja ljudskih prava. Armenija je optužila Azerbejdžan za etničko čišćenje u Karabahu, što Baku negira.
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev rekao je da će prava Armenaca u Karabahu biti u potpunosti poštovana, ali da je njegova "gvozdena pesnica" ostavila ideju o nezavisnom etničkom armenskom Karabahu u historiji.
Aliyev je rekao američkom državnom sekretaru Antonyu Blinkenu u telefonskom razgovoru u utorak da su njegove snage gađale samo "vojne objekte tokom antiterorističkih mjera, koje su trajale manje od 24 sata, a civili nisu povrijeđeni", navodi se u saopćenju iz ureda predsjednika Azerbejdžana.
Istovremeno, nastavlja se egzodus etničkih Armenaca iz Nagorno-Karabaha u Armeniju, deset dana posle munjevite azerbejdžanske vojne ofanzive kojom je Baku zadobio potpunu kontrolu nad tim otcijepljenim regionom.
Nazeli Bagdasarian, glasnogovornica premijera Nikola Pašinjana, rekla je da je ukupno 84.770 ljudi ušlo u Armeniju iz Nagorno-Karabaha, do šest sati ujutro po lokalnom vremenu 29. septembra.
Nakon munjevite akcije vojske Azerbejdžana, 20. septembra su dvije strane potpisale sporazum o primirju.
Armenija i Azerbejdžan vodili su dva rata u posljednje tri decenije oko regiona, koji je od raspada Sovjetskog Saveza bila većinska etnička armenska enklava unutar međunarodno priznate granice Azerbejdžana.
Region je isprva došao pod kontrolu etničkih armenskih snaga, pomognutih armenskom vojskom, u separatističkim borbama koje su završile 1994.
Međutim, tokom rata 2020. Azerbejdžan je vratio delove Nagorno-Karabaha zajedno s okolnim teritorijama.