Vlada ćuti na poziv Evropskog parlamenta da se odloži popis u Crnoj Gori
Rezolucijom Evropskog parlamenta (EP) Crnoj Gori je upućen poziv da sprovede popis stanovništva nakon što se okonča politički zastoj u zemlji kako ovo pitanje ne bi pojačalo polarizaciju društva.
Vlada Crne Gore je odredila 1. novembar kao početak popisa stanovništva, uprkos pozivima opozicionih stranaka, nevladinih organizacija i savjeta nacionalnih manjina da se proces odloži.
Ovaj zahtjev su odbacili i Vlada i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Iz Vlade Crne Gore nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa da li će Rezolucija Evropskog parlamenta uticati da odluka o početku održavanja popisa bude odložena.
"Preporuke iz tog dokumenta bi morale biti čitane kao obavezujuće od strane svake vlasti u Crnoj Gori koja želi da se legitimiše kao proevropska" ocijenila je za Radio Slobodna Evropa(RSE) Daliborka Uljarević, direktorka Centra za građansko obrazovanje istakavši da je za preporuke glasalo 80 odsto poslanika EP.
Evropski parlament je 18. oktobra usvojio izvještaj Tonina Picule specijalnog izvjestioca za Crnu Goru, sa 529 glasova za, 51 protiv i 53 uzdržana.
Rezolucije Evropskog parlamenta nisu pravno ni politički obavezujuće za države članice EU, niti za ostale EU institucije.
U dokumentu koji je usvajanjem prerastao u Rezoluciju, dodat je amandman kojim se crnogorske vlasti pozivaju da odlože popis stanovništva.
U tekstu se Crna Gora poziva da uradi popis stanovništva "čim se završi politički zastoj u zemlji".
"Tako da se to pitanje ne koristi kao još jedan izgovor za jačanje polarizacije društva"navodi EP.
Popis stanovništva koji je u Crnoj Gori političko pitanje, i u čijem fokusu je nacionalno i vjersko izjašnjavanje zakazan je u periodu u kome treba da bude formirana nova Vlada.
Novu Vladu duže od dva mjeseca pokušava da formira mandatar Milojko Spajić. Iako je nakon junskih izbora konstituisan novi saziv parlamenta on još ne radi jer nije izabran predsjednik.
U rezoluciji EP se navodi i očekivanje da se popis sprovede na otvoren način, bez političkog uplitanja, uz propisno prebrojavanje svih nacionalnih manjina bez straha od zastrašivanja ili krivičnog gonjenja.
Bojkot popisa kao odgovor na prosrpsku kampanju
Odmah pošto je usvojena Rezolucija reagovali su iz najjače opozicione Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koja je od dana zakazivanja popisa tražila njegovo odlaganje.
EP je procijenio da popis treba odložiti za neko reguralnije vrijeme.
"Jesmo li zemlja kandidat za članstvo u EU koja slijedi sugestije Brisela, ili provincija "srpskog sveta" koja će ući u sukob sa Briselom", naveo je funkcioner DPS Andrija Nikolić.
Ivan Vuković , takođe funkcioner DPS je ocijenio da je svima u Crnoj Gori jasno da uslova za popis nema, "izuzimajući one kojima je cilj da, zarad tuđih interesa, od popisa naprave prevaru".
"Odlaganje ili bojkot", poručio je Vuković.
Ta partija je 18. oktobra odlučila da bojkotuje popis jer vlast nije izašla u susret njihovom zahtjevu da se proces odloži za šest mjeseci.
Prethodno je iz više opozicionih stranka ocijenjeno da Vlada nije obezbjedila adekvatnu kontrolu procesa, te da je moguće falsifikovanje rezultata i "sprovođenje etničkog inžinjeringa" kako bi se povećao broj građana koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi.
Opozicione Socijaldemokrate su već donijele odluku o bojkotu popisa jer, kako su rekli, postoji namjera da se podaci lažiraju:
"Pozivamo da u periodu sprovođenja popisa vrata domova za popisivače budu zatvorena."
Lider Socijaldemokrata Damir Šehović je ocijenio da će "unaprijed pripremljeni rezultati popisa" otvoriti prostor za ustavne izmjene, kako bi Crna Gora od građanske postala "ne nacionalna, nego nacionalistička država".
U susret održavanju popisa širom Crne Gore vodi se kampanja kojom se pokušava motivisati pravoslavno stanovništvo da se nacionalno izjasne kao Srbi.
U tu kampanju se uključio i patrijarh Srpske pravoslavne ckve Porfirije, koji je tokom boravka u Podgorici 14. oktobra, pozvao vjernike da se izjasne kao Srbi i vjernici SPC koji govore srpskim jezikom.
Čiji je izvjestilac Tonino Picula?
Na najavu izvjestioca za Crnu Goru Tonina Piculu da će podnijeti amandman kojim se predlaže odlaganje popisa, reagovao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
"Ne bih volio da je gospodin Picula zloupotrijebljen od strane nekih lokalnih političara, da bude njihov mikrofon u Evropskom parlamentu. To ne bi bilo dobro ni za gospodina Piculu", rekao je Milatović komentarišući amandman izvjestioca za Crnu Goru.
Prethodno je ocijenio da je "poziv na bojkot popisa poziv na protivzakonito djelovanje".
Zakon o popisu ne tretira bojkot kao posebno djelo već predviđa kazne od 100 do 500 eura za građane koji ne daju podatke koji se od njih traže tokom popisa.
Uljarević je navela da je komentar Milatovića o Toninu Piculi, u najmanju ruku neprimjeren kako u sadržaju tako i u činjenici da to izgovara predsjednik države.
Ona je ocijenila da je Picula jedan od najuticajnih evroparlamentaraca u oblastima koje pokriva i vrsni poznavalac situacije u Crnoj Gori.
Ruski i srpski uticaj u Crnoj Gori vidljiv u Briselu
U Rezoluciji EP je navedeno da je politička situacija kontinuirano opterećena blokadama i političkim sukobljavanjima. Picula je istakao i ulogu Srpske pravoslavne crkve (SPC):
"Koja je aktivan politički faktor u Crnoj Gori, te se često koristi kao sredstvo spoljnjeg uplitanja u domaće političke procese."
Osim na djelovanje SPC, dio poslanika Evropskog parlamenta je upozorio i na tendenciju da u novu crnogorsku Vladu uđu proruske političke snage, kao i na posljedice uticaja Rusije.
Tako je evropski parlamentarac Tomislav Sokol pozvao Evropsku uniju na hitno reaguje konstatujući da će popis biti posljednji korak u dekonstrukciji nezavisne Crne Gore, uz formiranje Vlade sa "radikalnim prosrpskim i proruskim snagama".
"Budimo otvoreni, jer smo na korak stvaranja mini Bjelorusije u srcu Evrope, pod kontrolom Vučića i Rusije. Molim vas osvijestite se i spriječite to dok još nije kasno", rekao je Sokol.
Poslanica Hildegard Bentele je rekla je da se "plaši prosrpskih i proruskih" sentimenta u Crnoj Gori, a poslanica Sunčana Glavak da se politika u Crnoj Gori mora osloboditi uplitanja SPC, Rusije i Kine.
A da vlasti u Srbiji direktno finansiraju kampanje pojedinih prosrpskih organizacija za popis stanovništva u Crnoj Gori, pokazuje analiza nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CDT) objavljena 18. oktobra.
Istog dana predsjednik Srbije Aleksandar Vučić negirao je da se Beograd miješa u crnogorski popis.
Nova Vlada i zakazani popis stanovništva
U Crnoj Gori je pri kraju postizanje dogovora o formiranju nove Vlade što se poklapa sa popisom.
Uljarević smatra da ta Vlada, s obzirom na sastav, neće imati drugačiji odnos prema popisu od aktuelne Dritana Abazovića koja insistira na njegovom održavanju u zakazanom roku:
"U ovom trenutku se ne može sa sigurnošću predvidjeti da li će Spajić formirati Vladu do kraja mjeseca, ali uzimajući u obzir najavljenu strukturu, vjerujem da se može očekivati da će ta Vlada, i ukoliko se formira prije početka popisa, pasti na samom početku oglušujući se o preporuke iz EU."
Ona podsjeća da je Abazovićeva Vlada "kontinuirano radila suprotno svim preporukama EU i dovela je Crnu Goru u poziciju da se na nju iz Brisela više ne gleda kao na regionalnu obećavajuću priču, već kao na ozbiljan problem".
Vladu će prema dogovoru partija činiti Pokret Evropa sad mandatara Milojka Spajića, Demokrate Alekse Bečića, prosrpska Socijalistička narodna partija, uz podršku proruskih stranaka bivšeg Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića koje će dobiti mjesto predsjednika parlamenta, funkcije na nižim nivoima vlasti i garancije da će za godinu dana i formalno ući u Vladu.
Tim povodom su iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država(SAD) saopštili da su veoma zabrinuti a iz Evropske Unije da očekuju Vladu usaglašenu sa evropskim vrijednostima.
Partije DF zalažu se za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova, za ukidanje sankcija Rusiji, protiv su članstva Crne Gore u NATO.
Nakon što nova parlamentarna većina potpiše sporazum o saradnji, biće zakazana sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj će se izabrati predsjednik parlamenta, a nakon toga i Vlada Crne Gore.