Zaključak Predsjedništva BiH o 'napadu organa RS na Dejton' pred entitetskim parlamentom
U Banjaluci je počela posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) na kojoj se raspravlja o zaključku koji je usvojen na sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a koji govori o "napadu organa RS na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma".
Ovo je jedina tačka Skupštine RS 20. oktobra i to na prijedlog članice Predsjedništva BiH iz RS, Željke Cvijanović.
U obraćanju poslanicima srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da se u zaključku predsjedništva, na koji je stavila veto, radi o zlonamjernim pokušajima da se Republika Srpska predstavi kao jedini krivac za političku krizu u BiH, i da se lažno optužuje za ugrožavanje Dejtonskog sporazuma.
Dodala je i da se u zaključku poziva na sankcije za institucije i pojedince iz RS-a.
"Ovim se jasno prepoznaje politički mentalitet predlagača koji BiH ne vidi kao zajednicu u kojoj konstitutivni narodi i ostali građani rješavaju probleme kroz unutrašnji dijalog i djelovanjem domaćih, demokratski izabranih institucija, već kao protektorat, koji bi u tom statusu trebalo da ostane sve dok bošnjački političari ne ispune sve svoje političke ciljeve u pogledu unitarizacije BiH i centralizacije njenih institucija u kojima bi oni upravljali svim procesima", rekla je Cvijanović
Cvijanović je istakla da je "apsolutno neprihvatljiv način na koji je predlagač želio da se do zaključaka dođe preglasavanjem, a posebno da neki zajednički organ na nivou BiH daje negativnu ocjenu rada ili upućuje kritiku na račun institucija Republike Srpske".
"Činjenica da ovaj materijal sadrži upravo takve kvalifikacije i kritike na račun rada Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednika ili Vlade Republike Srpske, jasno upućuje na politikantski, ali krajnje zlonamjeran pristup predlagača jer Predsjedništvo BiH nije nadležno da ocjenjuje, preispituje ili kvalifikuje akte Narodne skupštine i drugih institucija Republike Srpske",poručila je Cvijanović.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je sve poslanike da podrže veto, jer je kako kaže, cilj svih napada na RS njena imovina.
" Ovo je opšti napad na Republiku Srpsku udruženih bošnjačkih politika, potpomognutih ambasadama SAD i Velike Britanije, koje imaju za namjeru da razvlaste Srpsku i da završe ono što su počeli 90-ih godina prošlog vijeka", istakao je Dodik u obraćanju poslanicima.
On je poručio i da "svaki Srbin koji danas ovo ne podrži, nek je proklet", te da se nepodržavanje zahtjeva srpskog člana Predsjedništva može tretirati kao "izdaja Republike Srpske".
Željka Cvijanović je na sjednici Kolektivnog šefa države održanoj 10. oktobra glasala protiv zaključka, za koji su glasali Željko Komšić i Denis Bećirović.
U zaključku se, između ostalog, navodi da organi RS "djeluju suprotno sadržaju Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i njegovim aneksima, nastojeći implementirati retrogradnu i separatističku politiku, čime ugrožavaju mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini i regiji".
Isti zaključak predlaže i "snažno i pravovremeno djelovanje Kancelarije visokog predstavnika s ciljem zaštite mira i stabilnosti u BiH", te da Evropska unija (EU) po uzoru na SAD i Veliku Britaniju uvede sankcije "destruktivnim političarima koji otvoreno ruše Dejtonski mirovni sporazum".
Nakon toga je Cvijanović pokrenula mehanizam vitalnog entitetskog interesa, koji daje mogućnost da se određene odluke Predsjedništva BiH ne provedu, ukoliko njenu izjavu da je usvojeni zaključak štetan po vitalne interese RS, potvrdi zakonodavni organ entiteta.
Cvijanović je posljednji put posegnula za ovim mehanizmom tokom juna, nakon čega su je podržali i poslanici u NSRS, te je stopiran bezvizni režim između BiH i Kosova.
Željka Cvijanović, kao i Milorad Dodik, predsjednik RS, nalaze se na listi sankcija Sjedinjenih Država i Velike Britanije.
Iako je Evropski parlament više puta tražio uvođenje sankcija protiv Dodika, do toga nije došlo.
Na nivou EU za sankcije je potreban konsenzus svih 27 članica, a Mađarska se protivi sankcijama Dodiku.
Šta je vitalni entitetski interes?
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, ukoliko se jedan od članova pozove na vitalni interes, odluka nije usvojena.
Svaki od članova Predsjedništva BiH može pokrenuti vitalni interes entiteta za teritoriju za koju je izabran, ukoliko se ne slaže sa odlukom Predsjedništva BiH.
U roku od 10 dana nakon pokretanja, ukoliko je proceduru pokrenuo srpski član Predsjedništva, NSRS mora da raspravlja o toj izjavi, te da je usvoji dvotrećinskom većinom.
Tako osporena odluka ne stupa na snagu.
Ukoliko se radi o bošnjačkom ili hrvatskom članu Predsjedništva, o tome odlučuju bošnjački, odnosno hrvatski delegati u Domu naroda Federacije BiH.
Državnim Ustavom definisano je da se odluke u Predsjedništvu BiH donose jednoglasno. Odluke mogu biti usvojene i glasovima dva člana, ako svi pokušaji da se postigne konsenzus ne uspiju.