Zastupnice BiH pred sudom u Strazburu tvrde da su legitimne

Nije točno da je Europski sud za ljudska prava osporava pravni status vršiteljica dužnosti zastupnica Bosne i Hercegovine pred ovim sudom, navele su Monika Mijić i Harisa Bačvić, koje obavljaju ovu funkciju, 26. oktobra za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Mediji u BiH objavili su da je ''sud iz Strasbourga zatražio od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da se izjasni o 'aktivnoj legitimaciji' vršiteljica dužnosti zastupnica u predmetu 'Kovačević'''. Dodatno, mediji su naveli da one taj ''dopis nisu dostavile resornom ministru za ljudska prava i izbeglice Sevlidu Hurtiću'', već predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto.

Sud je presudio krajem augusta da su prava apelanta Slavena Kovačevićeva prekršena i da je diskriminiran, nakon njegove žalbe da mu je je ugroženo aktivno biračko pravo pošto, kao netko tko živi u entitetu Federacija BiH, može glasati isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH.

BiH je podnijela tom sudu zahtjev za preispitivanje presude u slučaju ''Kovačević'' 5. oktobra.

V. d. zastupnica BiH pred sudom u Strazburu Mijić i Bačvić za RSE su pojasnile da je taj sud ''dostavio BiH navode aplikanta Kovačevića koji osporava status i ovlaštenja zastupnica pozivajući se na javne izjave ministra civilnih poslova BiH Sevlida Hurtića u vezi ovlaštenja za podnošenje zahtjeva od 5. oktobra prema Velikom vijeću suda''.

Apelant Slaven Kovačević, koji je savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, rekao je ranije u saopćenju za medije da će, ''ako agenti BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, tj. vršioci dužnosti agenata sa isteklim mandatom, poduzmu ikakve pravne korake pred ovim sudom, protiv njih podnijeti krivičnu prijavu''.

''Sud je zatražio komentare na navode aplikanta. Ovaj dopis dostavljen je Uredu predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto'', navele su Mijić i Bačvić.

One navode da ''ministar Hurtić i njegovo ministarstvo nisu nadležni za postupanja zastupnika pred sudom u Strazburu kao ni za informiranje Vijeća ministara BiH u vezi postupaka pred tim sudom''.

''Ova pitanja spadaju u isključivu nadležnost zastupnika Vijeća ministara pred Europskim sudom za ljudska prava'', navele su v. d. zastupnica.

Mijić i Bačvić su na pitanje o njihovoj ''aktivnoj legitimaciji'' pred tim sudom, navele da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice dva puta ''izvršilo nezakonit prekid radnog odnosa v.d. zastupnica, da su se vodili postupci pred Sudom BiH i Odborom državne službe za žalbe''.

''Postupci su rezultirali poništenjem nezakonitih radnji ministarstva i ponovnom uspostavom radnopravnog statusa v.d. zastupnica u punom kapacitetu. Dakle, valjan pravni status v.d. zastupnica je jasno utvrđen od strane nadležnih tijela'', navele su v.d. zastupnica Mijić i Bačvić koje su RSE dostavile odluke suda i odbora.

Što kaže ministar Hurtić

Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, nakon sjednice Vijeća ministara BiH 26. oktobra novinarima je kazao da je tražio da se kao posebna tačka razmatra informacija o agentima BiH pred sudom u Strasbourgu.

Hurtić je kazao da su u petak zastupnici BiH pred tim sudom dobili dopis da se BiH mora izjasniti do 31. oktobra da li oni imaju legalnu akreditaciju.

''Mi tu tačku nismo imali. Kako sam razumio predsjedavajuću (Vijeća ministara Borjanu Krišto), ona će poslati dopis da imaju legalnu akreditaciju na osnovu toga da su oni zaposlenici Ministarstva, a odgovaraju Vijeću ministara BiH'', kazao je Hurtić kako ga citira novinska agencija Fena. Dodao je da ''što se tiče agenata pred sudom u Strasbourgu nema nikakve ingerencije''.

''Neko ih je stavio u Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice. Oni su samo kod mene na plati, a odgovaraju Vijeću ministara'', kazao je Hurtić.

Presude protiv BiH

Ured zastupnika Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, zastupa domaće organe vlasti pred sudom u Strazburu.

Europski sud za ljudska prava donio je više presuda u kojima je naveo da BiH treba promijeniti diskriminatorne odredbe Ustava BiH i nakon toga i Izbornog zakona. Nijedna od tih presuda Kolektivno nazvanih ''Sejdić i Finci'' nije provedena.

Na stranici ovog ureda je lista od ukupno 115 presuda suda u Strazburu donesenih protiv BIH.

Sud svake godine zaprimi više od 50.000 novih zahtjeva o kojima odlučuje vijeće koje čini neki od 47 sudija iz jednako toliko zemalja članica. Procesi se uglavnom okončaju u roku od tri godine.

Evropski sud za ljudska prava ne predstavlja žalbeni sud u odnosu na domaće sudove, što znači da Evropski sud za ljudska prava kao takav ne može ponoviti postupak, niti ukinuti, mijenjati ili preinačiti odluke domaćih sudova.

U trenutku kada utvrdi da je neka država povrijedila jedno ili više tih prava i garancija, taj sud donosi presude koje su obvezujuće za svaku državu i dovode do toga da dotične zemlje imaju obavezu postupati po njima, te mijenjati svoje zakonodavstvo i administrativnu praksu u velikom broju područja kako se slične povrede ne bi ponavljale u budućnosti.

Apelanti najčešće dobivaju materijalnu zadovoljštinu (novac) kojim se najčešće pokrivaju njihovi sudski troškovi. Oni se obraćaju Evropskom sudu za ljudska prava nakon što iscrpe sve mogućnosti na domaćim sudovima, uključujući i apelacije ustavnim sudovima.

Evropski sud za ljudska prava je donio 1.300 presuda protiv Slovenije, 1.538 protiv Hrvatske, 757 protiv Srbije, 736 protiv Sjeverne Makedonije, čiji državljani su podnijeli daleko veći broj tužbi, te 144 presude protiv Crne Gore.

Najviše presuda taj sud je donio protiv Turske njih 11.489, Rusije 7.345, te 6.061 presudu protiv Italije. Te zemlje ujedno su i rekorderi po broju neprovedenih presuda.