Glavaš osuđen u ponovljenom postupku za ratni zločin u Osijeku
Zagrebački Županijski sud u petak je nakon ponovljenog suđenja Branimira Glavaša ponovno proglasio krivim za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku tijekom Domovinskog rata devedesetih godina.
Glavaš je nepravomoćnom presudom osuđen na sedam godina zatvora, godinu zatvora manje nego na prvom suđenju za ovaj zločin, zbog kojega je već odslužio većinu ranije dosuđene kazne.
Radi se o nepravomoćnoj presudi u ponovljenom suđenju Branimiru Glavašu i suoptuženicima za ratni zločin nad osječkim Srbima 1991. u slučajevima Garaža i Selotejp, prenose hrvatski mediji.
Uz ovog bivšeg političara koji je najprije bio u Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ), a potom osnovao i vlastitu stranku, suoptuženici su također dobili bezuvjetne zatvorske kazne.
Uz Glavaša, na četiri godina zatvora nepravomoćno je osuđena Gordana Getoš Magdić, nekadašnja zapovjednica voda posebne postrojbe za diverzantsko-izviđačke namjene Operativne zone Osijek, dok su pripadnici tog voda Dino Kontić i Zdravko Dragić osuđeni na po tri godine.
Uz Glavaša je na objavu presude došla i optužena Gordana Getoš Magdić, dok se Dino Kontić i Zdravko Dragić nisu pojavili u sudnici.
Kronologija suđenja Glavašu
Branimir Glavaš je početkom 2000-ih optužen za ratne zločine počinjene u jesen i zimu 1991. na 1992. godinu.
On je po zapovjednoj odgovornosti bio optužen za protupravno uhićenje, mučenje i ubojstvo sedam većinom srpskih civila čija su tijela, ruku selotejpom vezanih na leđima, nađena u Dravi – to je slučaj "Selotejp".
U drugom postupku bio je optužen za to što je propustio spriječiti mučenje i ubojstvo jednog srpskog civila i mučenje drugog, a mučilo se među ostalim i tjeranjem da se pije kiselinu iz akumulatora – taj je slučaj medijski nazvan "Garaža".
Naziv otuda što su se mučenja obavljala u garažama u dvorištu tadašnjeg Općinskog sekretarijata za narodnu obranu, kojem je Glavaš bio na čelu i imao urede na prvom katu te zgrade.
Objedinjeno suđenje za oba slučaja je započelo 2005. godine i on je 2008. godine prvostupanjski proglašen krivim i osuđen na deset godina zatvora, a nakon žalbenog procesa Vrhovni sud Hrvatske smanjio mu je kaznu na osam godina zatvora.
Prije izricanja kazne Glavaš je pobjegao u Bosnu i Hercegovinu, gdje ga je od izručenja Hrvatskoj štitilo dvostruko državljanstvo, i u zatvoru u Mostaru odslužio je nešto više od pet godina zatvora.
No, Ustavni sud je u siječnju 2015. iz procesnih razloga ukinuo pravomoćnu osuđujuću presudu Vrhovnog suda, pa je suđenje započelu iznova 2017., a potom još jednom – sa izmijenjenom optužnicom zbog smrti dvojice okrivljenika - u listopadu 2021. godine i na ročištu 16. siječnja je konačno pročitana optužnica, a okrivljenici se izjasnili o svojoj krivnji.
Fehir je tijekom prvog suđenja Glavašu bio krunski svjedok tužiteljstva s obzirom da je u dobi od 16 godina u kolovozu 1991. kao pripadnik tzv. Prištapske bojne, među ostalim, bio svjedokom mučenja Čedomira Vučkovića kojega su tjerali da pije kiselinu iz akumulatora u jednoj od garaža tadašnjeg Sekretarijata za narodnu obranu u centru Osijeka.
Hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović vratio je krajem svibnja 2021. godine Glavašu odlikovanja i čin pričuvnog general-bojnika, koje mu je 2010. nakon pravomoćne osuđujuće presude oduzeo tadašnji predsjednik Ivo Josipović, što je izazvalo ogorčenje dijela hrvatske javnosti.