Građani Kosova lakše do EU nego do Bosne i Hercegovine
Za četiri dana biće tačno godinu dana od kako je Bosna i Hercegovina potpisala sporazum o slobodnom kretanju u okviru Berlinskog procesa, međuvladinoj inicijativi čiji je cilj povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije i pomoć da međusobne grade veze na bazi evropskih vrijednosti.
Sporazum kojim bi se ukinuo vizni režim između te dvije zemlje i omogućio građanima Bosne i Hercegovine i Kosova da putuju bez viza još nije ratifikovan u bh. parlamentu.
Blokiraju ga predstavnici vlasti iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, predvođeni Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SSND).
No, za razliku od njih, građani koje je anketirao Radio Slobodna Evropa (RSE) u Trebinju i Doboju, gradovima koji su u ovom bh. entitetu i na čijem čelu je SNSD, misle drugačije.
"Vize između Bosne i Hercegovine i Kosova treba ukinuti", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Žarko iz Trebinja, na jugu Bosne i Hercegovine, jedan od sagovornika.
Kako se putuje između dvije države?
Za putovanje građana Kosova u Bosnu i Hercegovinu potrebna je viza koja se "izdaje samo u izuzetnim slučajevima", uz potpis ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Zahtjevi za bh. vize mogu se podnijeti u Skoplju, Podgorici i Beogradu. Taksa za izdavanje viza je 31. euro.
Da bi građani Bosne i Hercegovine otputovali na Kosovo potrebno im je, između ostalog, garantno pismo ili rezervacija hotela, ugovor o radu/potvrda o zaposlenju, potvrda/uvjerenje o nekažnjavanju. Viza košta 40 eura i predaje se u ambasadi Kosova u Zagrebu.
No, ima i onih koji se odlučuju da u Kosovo uđu mimo propisa.
Trebinjac, koji je želio ostati anoniman (ime i prezime poznato redakciji) već tri puta je tokom proteklih pet godina boravio na Kosovu bez potrebne vize, zbog, kako kaže, poslovnih obaveza.
Sva tri puta je, dodaje, ulazio "sporednim makadamskim putevima".
"Definitivno, vize treba ukinuti i dozvoliti ljudima da se slobodno kreću gdje god žele", poručuje on.
Njegovo mišljenje dijele i ostali građani koje je anketirao RSE u Trebinju i Doboju.
"Apsolutno sam za ukidanje viza. Jedan filozof je rekao 'da slobode kretanja nikad nije previše'", kaže Dragan.
Zorica dodaje kako smatra da vizni režim godinama opterećuje stanovnike obje zemlje.
"Razmišljam o ljudima koji žive na Kosovu, koji imaju rodbinu u Bosni i Hercegovini, a ne mogu da dođu. Ja sam za slobodu kretanja i ljudi i robe", kaže Zorica.
"To će se desiti prije ili kasnije, tako da je bolje da mi postavimo neku platformu za saradnju što prije, jer je to u duhu nekih evropskih zakona i što će kad-tad doći, tako da je bolje da to uspostavimo odmah, da i nekad i mi budemo korak ispred", ističe Momo.
"Ako mi ne budemo integrisani unutar Balkana, onda ne možemo tražiti ni Evropsku uniju", smatra Žarko.
I Dobojlije sa kojima je razgovarao RSE navode da su za ukidanje viza.
"Kakva viza, šta će nam vize", ističe Stojan.
"Ja sam zato da svako slobodno putuje gdje hoće. Smatram da svako ima pravo da otputuje gdje hoće bez viza", navodi Anja.
"Nek' se ukinu vize zbog slobode kretanja", kaže Nenad.
Ko koči proces?
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kaže za RSE kako se sporazumu o slobodi kretanja protive ministri SNSD-a u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Navodi da taj sporazum u ovoj političkoj stranci smatraju "politički spornim".
"Dakle, što se tiče vizne liberalizacije tu imamo problem, tu se vrlo kategorički postavlja SNSD", tvrdi Konaković.
On napominje i kako su i Srbija i Crna Gora ratifikovale sve dokumente iz Berlinskog procesa, te da bi bilo logično i da to uradi Bosna i Hercegovina.
"To je potvrda Evropi da se zemlje Zapadnog Balkana mogu oko nečeg konkretno složiti. Za ova dva sporazuma oko priznavanja diploma i zanimanja, očekujem da će vrlo brzo biti ratifikovani, već na prvoj narednoj sjednici Predstavničkog doma krajem oktobra, a za ovaj treći još nemamo političku saglasnost i to će biti kada se oko toga usaglase kolege iz Republike Srpske", kaže Konaković.
Iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, koje je nadležno za sporazum o slobodi kretanja, navode za RSE kako je ministar sigurnosti Nenad Nešić u dosadašnjem radu podržavao stav, "da je prihvatljivo svako rješenje oko kojeg postoji saglasnost svih uz poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH".
Krajem maja Nešić je na pitanje RSE zbog čega Bosna i Hercegovina još uvijek nije ratifikovala Sporazum o slobodi kretanja s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu, odgovorio da vjeruje da će ovo pitanje biti uskoro riješeno.
"Zalažem se za slobodan protok ljudi i robe i svima treba omogućiti da mogu putovati", kazao je tada Nešić.
Inače, sporazum je već nekoliko puta bio na dnevnom redu na sjednicama Vijeća ministara BiH, ali je bio povučen zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske.
Cijeli proces koji bi omogućio građanima, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova, da putuju bez viza, u pitanje je doveo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS).
On je 28. februara ove godine najavio kako ministri iz tog bh. entiteta u Vijeću ministara BiH neće glasati za sporazum, navodeći da BiH nije i "nikad neće priznati nezavisnost Kosova", a priznanju se protive i ostale parlamentarne stranke sa sjedištem u RS-u.
Uz ovaj sporazum, Bosna i Hercegovina, zajedno sa Albanijom, Crnom Gorom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom je potpisala još dva sporazuma koja se odnose na priznavanje univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija.
U ime Bosne i Hercegovine sporazume je potpisao Zoran Tegeltija, tada predsjedavajući Vijeća ministara BiH, inače kadar Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokarata (SNSD).
Prema važećim propisima, međunarodne sporazume u Bosni i Hercegovini moraju odobriti Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH, nakon čega ga ratifikuje Parlament BiH.
Sporazumi koji se odnose na priznavanje univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija su bili na dnevnom redu hitne sjednice državnog parlamenta polovinom oktobra, ali je sjednica otkazana, a cijeli proces vraćen u redovnu parlamentarnu proceduru.
Svi sporazumi su ranije dobili odobrenje Predsjedništva BiH.
Kosovo je sporazum ratifikovalo 23. februara, a rok da ga usvoje parlamenti preostalih pet zemalja je 18 mjeseci.
Inače, Bosna i Hercegovina, zbog protivljenja bh. entiteta Republika Srpska, nije priznala Kosovo.
Koliko građana Kosova je došlo u BiH?
Granična policija Bosne i Hercegovine je u pet godina evidentirala 3.457 osoba s putnim ispravama Kosova.
Nije odgovoreno na upit RSE koliko građana BiH je evidentirala policija Kosova.
Da je potrebna vizna liberalizacija u julu je izjavila i zamjenica premijera Kosova Emilija Redžepi koja je u Sarajevu sa pojedinim zvaničnicima Bosne i Hercegovine razgovarala o ratifikaciji Sporazuma o slobodnom kretanju u zemljama Zapadnog Balkana.
Redžepi se sastala sa ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem, ministrom odbrane Zukanom Helezom i gradonačelnicom Sarajeva Benjaminom Karić.
"Razgovarano je i o mogućnostima jačanja kulturnih i obrazovnih veza između Republike Kosovo i Bosne i Hercegovine", navedeno je u saopštenju iz njenog kabineta.
Inače, kada je riječ o robnoj razmjeni, Bosna i Hercegovina izveze pet do šest puta više robe na Kosovo nego što uveze iz ove države. Najviše se izvozi željezo i čelik, mesni i mliječni proizvodi. Uvoze se proizvodi od željeza, čelika i aluminija.
Do smanjenja robne razmjene je došlo nakon što je Kosovo od novembra 2018. do aprila 2020. uvelo 100% carine na proizvode iz BiH i Srbije.
Saradnja na tekstu: Nebojša Kolak, Arnes Grbešić