Višestruki izazovi pred Crnom Gorom, nakon kompletiranja državnog vrha
Četiri i po mjeseca nakon izbora, Crna Gora je u 24 sata dobila premijera i predsjednika parlamenta.
U početku pregovora, premijer Milojko Spajić se odupirao da u paket dogovora o Vladi uključi stranke proruskog Demokratskog fronta (DF), koje su bile nepoželjne zapadnim partnerima, prije svega Sjedinjenim Državama.
Za ulazak DF u strukture vlasti, osim zvaničnog Beograda, zalagao se i predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović.
Na kraju, Spajić je pristao da jedan od lidera DF, Andrija Mandić, bude predsjednik Skupštine.
Dogovor predviđa i da do kraja sljedeće godine DF dobije četiri ministarstva.
Zauzvrat, oni su podržali izbor Spajićeve Vlade.
Šta se može očekivati od nove Vlade na unutrašnjem, spoljno-političkom i ekonomskom planu?
Sagovornici Radija Slobodna Evropa, direktor Centra za monitoring i istraživanje, Zlatko Vujović, i predavač na Fakultetu političkih nauka, Marko Savić, upozoravaju da će se preko DF, čija je snaga sada institucionalna, povećati uticaj Srbije, Rusije i Kine.
Tome će, smatraju, pogodovati jaki ekonomski izazovi koji su pred Vladom.
RSE: Šta možemo očekivati od Vlade Milojka Spajića u unutrašnjoj politici?
Marko Savić: U ovoj Vladi postoje najmanje dva problema – partijska podjela resora i više personalnih rješenja na mjestu ministara bez potrebnih znanja i vještina.
Ona je prikaz onoga što živimo godinama, a to je jedna ogoljena partitokratija, gdje je prioritet u podjeli resora zadovoljenje uskih partijskih interesa.
Za većinu ljudi u aktuelnoj Vladi ne znamo radne, profesionalne biografije, niti njihove performanse u javnom životu.
To ostavlja ogroman prostor za sumnju u njihove kapacitete za vođenje unutrašnje politike.
Ovo su, zapravo, prvenstveno partijski funkcioneri, koji će možda pokušati da budu i državni.
To će uticati da unutrašnja politika u svakoj njenoj oblasti, bude prvo sagledavana iz vizure partije, pa tek onda iz vizure šireg državnog interesa.
Zlatko Vujović: Ova Vlada predstavlja truli kompromis gdje je premijer Milojko Spajić morao da prihvati autonomiju političkih partija, da one određuju ko će biti ministar.
Dakle, premijer se odrekao dijela svojih ovlašćenja, da bira ljude.
On će se naći u situaciji da veoma brzo isporuči rezultate. Moj utisak je, da je u Vladi već počela trka ko će politički preživjeti.
Jedan scenario je, da Spajić ostvari obećane rezultate i politički preživi, ali ne sa ovim koalicionim partnerima.
Drugi je da u narednih godinu dana dođe do konsolidacije parlamentarne većine, ali bez Spajića.
On će biti izložen ogromnom pritisku da realizuje obećanja koja su velikim dijelom nerealna. I eventualni neuspjeh će biti osnov da postane smetnja ostalim partnerima.
RSE: U kom pravcu će ići spoljna politika i odnos prema državama regiona?
Zlatko Vujović: Vjerujem da će predsjednik Srbije (Aleksandar) Vučić imati ogroman uticaj na parlamentarnu većinu i Vladu.
Formiranje Vlade u ovakvom formatu bilo je moguće isključivo uz ulogu Vučića i zvanične Srbije.
I ona predstavlja pobjedu Vučića u odnosu na zapadne partnere, mislim na tri ključne zemlje, SAD, Britaniju i Njemačku.
Što ne znači da je to kraj igre. Ovo je možda prvo poluvrijeme, vidjećemo što će biti u narednom poluvremenu.
Vučić pokušava da u predizbornoj kampanji, nakon propale akcije tzv. preuzimanja kontrole na sjeveru Kosova, ostvari neki rezultat u Crnoj Gori. I očekuje da mu ova struktura i ovaj format Vlade isporuče taj rezultat.
Tako da očekujem dominaciju Srbije i njenih interesa i zahtjeva, što će biti i početak političkog kraja Spajića.
To će mu spaliti sve mostove saradnje sa opozicijom i zapadnim partnerima i ostaviti ga bez stvarne podrške i političkog značaja.
Vlada će se truditi da poštuje preporuke Evropske unije i usaglasi politiku sa tim. Veliki izazov će biti usvajanje novog kruga sankcija Rusiji koje sprema EU.
To će biti i veliki test koalicione saradnje.
Marko Savić: Od premijera Spajića očekujem da će slati floskularne poruke – da poštuje integritet svih država, da Crna Gora nema otvorenih pitanja sa susjedima...
Test za Spajića će biti Kosovo, odnosno da li će se nastaviti politika ignorisanja kosovske nezavisnosti.
Na tom pitanju će se vidjeti u kom pravcu gleda Spajić. Vidjećemo da li će se nastaviti sa praksom da Kosovo ne dobija pozive Crne Gore za regionalne konferencije ili projekte. Ili će odnos biti proaktivniji.
Očekujem dalje relativizovanje značajnih pitanja iz regiona, kako od premijera Spajića tako i predsjednika Jakova Milatovića i šefa parlamenta Andrije Mandića.
Jer bi njihov stav prema statusu Republike Srpske, Dodiku i nezavisnosti Kosova pokazao da njihov identitet koji nam žele 'prodati' kao dualan (crnogorsko – srpski), zapravo debelo naginje ka strani, koju uslovno označavamo kao 'prosrpska'.
RSE: Velika su očekivanja ali i strahovanja šta će se dešavati na polju ekonomije?
Marko Savić: Javnost s pravom ima velika očekivanja ali i strahovanja od ekonomske politike Vlade.
,Naime ni stručna ni laička javnost nemaju konkretne informacije kako će izgledati program Evropa sad 2 (kojim je obećana prosječna plata od 1000 eura, minimalna penzija od 450 i skraćenje radnog vremena).
Od Spajićeve stručnosti građani očekuju mnogo.
Međutim, njegova ekspertiza je i finansijski inženjering.
Samo pominjanje u ekspozeu Švajcarske i Singapura kao vizije budućnosti Crne Gore pokazuju da Spajić ovo područje smatra pogodnim za sve vrste finansijskog inženjeringa.
Nisam siguran koliko privreda, privatni i javni sektor, to mogu da sprovedu.
Zlatko Vujović: Ja nisam vidio ni jedan dokaz da nova Vlada ima jasan ekonomsko finansijski plan, kako unaprijediti funkcionisanje države.
To je gomila populističkih fraza bez konkretnog plana, makar ga nismo vidjeli. Dobro zvuči povećanje penzija i zarada, ali niko nije objasnio odakle novac.
Bojim se da nas ova Vlada svojom neodgovornom politikom gura u ekonomsku krizu, posebno ako se dodaju rizici koji dolaze. A sistem počinje da se raspada na svim nivoima.
Imamo skup i neefikasan sistem državne i lokalne samouprave, zdravstveni sistem je kolabirao. I sada je na meti penzioni sistem koji ionako nije održiv. Bojim se da ćemo skupo platiti ove avanture.
RSE: Koliko će Vlada biti otporna na uticaje sa strane?
Zlatko Vujović: Vjerujem da je Spajiću, time što je na neki način napravio problem u saradnji sa zapadnim partnerima, sužen manevarski prostor.
Prije svega kada je riječ o finansijskom zaduživanju, jer Crna Gora mora izuzetno puno da se zaduži da bi Spajić ispunio svoja obećanja.
S druge strane, dolaze na naplatu krediti od ranije. I ukoliko nema novca sa Zapada, Spajić se mora okrenuti drugim adresama. To su Kina i neki ruski novac koji bi mogao da se plasira.
Očekujem da će Srbija biti ključni hub da novac koji nije zapadni uđe u Crnu Goru.
Prije svega u obliku investicija, pozajmica, da bi u drugom koraku vjerovatno došlo do direktnog zaduživanja na nekim, u ovom trenutku, neprihvatljivim adresama mislim na Kinu.
Vjerujem da se sa ovom Vladom dramatično povećava uticaj ne samo Srbije, koja praktično ima kontrolu nad većim dijelom Vlade, ako ne i cijelom, već i Rusije i Kine, jedne u političkoj, a druge u ekonomskoj dimenziji.
Posebno kad imate u vidu veliki broj ruskih državljana u Crnoj Gori, i da su bezbjednosne službe zadnjih godina, bile pod potpunom kontrolom srpskih i ruskih obavještajnih centara. A vjerujem da će se taj trend nastaviti.
Marko Savić: Osnovni preduslov za otpornost na uticaje sa strane, su jake institucije.
Koliko će premijer Spajić biti rezistentan na uticaje koji dolaze iz Srbije, Rusije i posredstvom Srpske pravoslavne crkve, zavisi i od drugih najviših funkcionera.
Na poziciji predsjednika Parlamenta, jedne od tri najvažnije funkcije u državi, imamo čovjeka (Andriju Mandića) čija biografija govori o sve bližem ili potpunom zagrljaju sa srpskim i ruskim svijetom, a ne onim što bi trebalo da predstavlja savremena Crna Gora.
Spajić se zasad dobro kotira na zapadu zbog prethodnog iskustva i veza sa SAD i liberalizmom.
RSE: Ko će biti dominantan? Predsjednik države, premijer ili šef Skupštine?
Marko Savić: Primjećujem veoma jaku transverzalu, ideološku i političku, između predsjednika države Jakova Milatovića i parlamenta Andrije Mandića. Ona je snažnija od političke moći Vlade premijera Spajića.
Vidjećemo vrlo brzo kako će Spajićevi prijedlozi prolaziti u parlamentu.
Mislim da će tu odnijeti prevagu transverzala Milatović-Mandić, a da će Spajić ostati kao ogoljeni tehnokrata koji treba samo da se bavi finansijskim inženjeringom.
To će značiti da je njegov uticaj u unutrašnju politiku u određenoj mjeri ograničen.
Zlatko Vujović: Iako je nominalno moć u rukama Spajića, bojim se da on svojim potezima kojima je pozicionirao Mandića za predsjednika Skupštine, urušio svoju poziciju.
Bojim se da je to slučaj i sa Milatovićem, bez obzira što je on bio glavni akter i saveznik da se ostvari scenario sa Mandićevim izborom. Zašto to kažem?
Zato što je Mandić sada dobio institucionalnu poziciju i moć koja pripada toj funkciji.
Uz to svi srpski mediji protežiraju interese Mandićevog Demokratskog fronta (DF). On je prvi izbor Aleksandra Vučića i Milorada Dodika.
Ogroman novac ide ka toj političkoj partiji.
Uz institucionalnu moć koja znači pristup brojnim privilegijama; u situaciji gdje DF drži ključne sisteme; a kontrolisaće i nekoliko ministarstava - u takvoj situaciji Mandić će imati ogromnu moć.
I on će biti taj veto igrač, kontrolor, a postepeno će akumulirati veće moći za interese Srbije.
Mislim da su i Milatović i Spajić napravili veliku grešku.
Učinili su sebe metom Mandića i tih krugova. Nakon dobijanja ove pozicije, naredni plan će biti da preuzme poziciju premijera.