Sve je postalo 'satira i mim'
U svijetu brzih informacija, olakšane i svima dostupne proizvodnje sadržaja za društvene mreže i digitalne zabave, mimovi su postali univerzalni jezik koji povezuje milione ljudi širom planete.
Ovaj trend nije promašio ni Bosnu i Hercegovinu.
Mim (meme, engl.) definiše se kao zabavna ili zanimljiva stavka, kao što je slika ili video s naslovom, ili niz stavki koji je široko rasprostranjen online, osobito putem društvenih medija, prema rječniku Meriam-Webster.
Na bh. mim sceni najčešće su tematizirane pojave i problemi političke, društvene i kulturne svakodnevice.
Bilo da je cilj mima zabaviti i nasmijati publiku ili nastoje potaći na raspravu i razmišljanje, ovaj oblik vizuelnog izražavanja postao je nezaobilazan fenomen u digitalnom svijetu. Kroz slike, fotografije, gifove, kratke videozapise i kreativne tekstualne natpise, mladi ljudi iz BiH pronalaze način da se izraze, povežu i izazovu smijeh.
Dok je BiH, biće i mimova
"Nerviramo desničare i hejtere od 2017. godine" – piše u opisu profila na društvenim mrežama CAT-a (Citizens against terrorism), inicijative u BiH, čiji je cilj borba protiv radikalizma koji vodi ekstremizmu i terorizmu.
Slobodan Blagovčanin, koji je dio inicijative, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazao je da su od početka rada društvene mreže vidjeli kao polje svog djelovanja, a da su mimovi bili pametan način da se izraze. Pritom su besplatni i sve što je potrebno su ideja, inspiracija i dobra volja.
"Mimovi su na svojevrstan način jako često kritička forma, sadržaj koji kritikuje neko ponašanje. Mi smo inspiracije imali na pretek, obzirom na to da živimo u BiH. To je naša najveća prednost. Iako je zvučalo šaljivo kad sam rekao da mi je inspiracija to što živim u BiH, to je zaista tačno. Vi na putu od stana do fakulteta ili do posla uočite najmanje deset problema u svojoj zajednici, a onda da ne govorimo kad se penjemo ka višim nivoima. Problema je na sve strane", ističe Blagovčanin.
Mladi iz svih dijelova BiH, koji su okupljeni oko inicijative CAT BiH, bili su iznervirani radikalizmom i nacionalizmom, kaže Blagovčanin.
Ističe da je bh. društvo "ne samo korumpirano društvo, već smo isto tako jedno jako licemjerno društvo", misleći pri tome i na političare i na građane.
Prema izvještajima Transparency Internationala iz 2023., BiH je nazadovala kad je riječ o Indeksu percepcije korupcije – na najnižem je mjestu na Zapadnom Balkanu i treća najgora u Evropi, nakon Rusije i Ukrajine.
"Forma mimova je idealna za kritikovanje nekih licemjernih ponašanja i izjava. Narod, nažalost, jako često ne zna da čita između redova, ali osjećamo da potičemo na kritičko mišljenje", rekao je Blagovčanin.
"Sve su to Vještice" je multimedijalna platforma čiji je jedan od ciljeva kroz mimove doprijeti do publike, za koju kažu da je inače nezainteresovan za feminističko naslijeđe, kako bi izgradile kontraarhiv jugoslovenske feminističke historije i intervenisali na budućnost feminizma na ovim područjima.
Svoje mimove počele su objavljivati 2016. godine, a za RSE kažu da su oni "umjetnička intervencija u digitalnom prostoru, ali i aktivistički alat".
U mimovima koriste online dostupne fotografije ili ilustracije historijskih ličnosti na koje dodaju riječi i fraze koje se koriste u svakodnevnom lo
"Podigle smo noseve"
"Vještice je platforma koja ima različite elemente - prisustvo putem mimova na mrežama je samo jedan od njih. Primarni cilj platforme, pa tako i mimova, je identificirati, arhivirati i subvertirati mikro-sociološke pojave u post-jugoslavenskom društvu. Format mima i prisustvo na mrežama odabrani su svjesno kao jedan od savremenih i popularnih alata komunikacije, naspram drugih umjetničkih formata koji bi pripadali galerijskom prostoru ili digitalnim aktivističkim formatima koji bi ipak komunicirali svoje ideje na drugi način", poručile su za RSE.
Kroz svoj digitalni aktivizam žele da naprave autoetnografsku arhivu koja će ukazati na, kako kažu, mala mjesta patrijarhata, mijenjati svijest publike, kao i adresirati patrijarhat i aktivno učestvovati u stvaranju nepatrijarhalne svakodnevnice.
"Vještice" smatraju da ih poseban format mimova koje one koriste, i kao takvi su alat umjetničke komunikacije i bivanja u javnom prostoru, čini dobrim materijalom za istraživanja u ovim oblastima.
Sve ovo dalo im je mogućnost da populariziraju nepopularne teme ovog područja, ali i da stvore zajednicu koja će, pored zabavnih i ozbiljnih mimova i kritikovanja patrijarhalnih i šovinističkih pojava, biti zajednica razumijevanja i podrške.
Mladima su mimovi način održavanja odnosa
Maid iz Sarajeva često šalje mimove kolegama sa fakuleta i posla. Kaže da s njima može bolje ostati u kontaktu i sjetiti se kolega i prijatelja "kroz neke slike i mimove, prije nego kroz pisanje tekstualnih poruka, to je svima mrsko danas".
"Ja, na primjer, imam grupu. U grupi smo mi koji smo radili u toj jednoj firmi, neki još rade, a neki ne rade. I mi tu pretežno šaljemo mimove koji se tiču posla, firme i tih nekih stvari. To je nama interesantno, smiješno i zabavno", pojašnjava Maid.
Sunčica smatra da su mimovi postali sastavni dio internetske kulture, zajednička kultura mladih i da sadržaj koji se kreira u raznim sferama društva uključuje mimove, za koje smatra da su aktuelni i opšte prihvaćeni.
"Mimovi vrlo često tematiziraju stvari sa kojima se svi mi možemo poistovijetiti, dobar dio populacije, neovisno o nekim granicama. Omogućavaju i pojedincima i grupama istomišljenika da izraze neke svoje složene ideje, emocije na sažet, povezan i kreativan način", zaključuje Sunčica i dodaje da slabo ko želi čitati veću količinu teksta.
"U lajkovima hiljade, na ulicama stotine, a na biračkim mjestima izlaznost jedva 50 posto"
Sunčica ističe da joj se sviđaju mimovi koje pravi CAT ekipa i njihov način izražavanja koji sadrži i aktuelne i tabu teme bh. društva.
Blagovčanin je u razgovoru za RSE istakao da ne uživa u mimovima CAT-a koji potiču na smijeh.
"Najviše volim da pravim mimove koji govore o licemjerju naših nacionalizama u Bosni i Hercegovini, pa i u regionu Zapadnog Balkana. Na neki način smo kroz ovih pet-šest godina, ne našom željom i voljom, stvorili veliki broj neprijatelja među, uglavnom, mim stranicama i to od onih koji nemaju hrabrosti da to rade sa licem, imenom i prezimenom, već koji se kriju iza lažnih i anonimnih profila i jako često su bliski različitim strukturama i strankama", kaže Blagovčanin.
Selma Mašić djevojka je koja je, kao i CAT, svoju inspiraciju našla u svakodnevnici problema BiH. Kaže da joj je komedija uvijek bila sastavni dio života, a da su je svakodnevni društveni i politički problemi nervirali, dok se nije navikla.
"U nekom momentu čovjek slegne ramenima i nastavi raditi šta je radio. U sljedećem momentu opet slegne ramenima i prospe ciničan komentar. Tako se u mojoj glavi desio klik i počela sam raditi karikature od vijesti i pojava u BiH", kaže Mašić za RSE.
Napravila je nekoliko mimova koji su objavljeni na njenoj tada omiljenoj mim stranici. Kaže da kada je kreirala svoj prvi mim, ostali su dolazili prirodno, bez puno truda, a vijestima je počela pristupati drugačije, tražeći apsurd i praveći karikaturu.
"Ogromna je satisfakcija vidjeti da ljudi dijele tvoj sadržaj i da ga razumiju. Moj rad je bio anoniman što mi je također bilo uzbudljivo i kul. U to vrijeme sam sama sebi bila Robin Hud, Betmen, Spajdermen i Supermen", opisuje Mašić.
Nakon što je njena najdraža mim stranica, čijem je sadržaju i sama doprinosila, "oborena", to ju je odvojilo od pravljenja mimova, ali ubrzo je postala dio redakcije koja se bavila satiričnim tekstovima.
"Satira je postala moja velika ljubav, ali prije svega, pisanje satire je imalo terapijski učinak na mene. Sve što me ljutilo sam stavljala na papir, a papir, koji je u 3. deceniji 21. stoljeća Word dokument, trpi sve. Dešavalo mi se da osjetim kako od bijesa stisnutu vilicu razvlačim u širok osmijeh nakon što bih završila članak", priča Mašić.
Ona smatra da se u virtuelnom svijetu može vidjeti bunt, ljutnja i kritičko mišljenje, a da u stvarnom toga manjka.
"U lajkovima nas se prebroji hiljade, na ulicama stotine, a na biračkim mjestima izlaznost jedva 50 posto. U svakom momentu bih cyber aktivizam mijenjala za pravi aktivizam, protest, angažman i urlik ispred institucija u kojima sjede ljudi koji primaju ogromne količine novca za posao koji rade nečasno", zaključuje Mašić.
"Mimovi su globalni esperanto"
Za Vuka Vučetića, doktora komunikoloških nauka, mimovi predstavljaju odraz savremenog medijatizovanog društva u kojem se sve više komunicira preko slika. Također, potvrđuje da mimovi služe kao neka vrsta novog jezika kojim se koriste prije svega mladi, ali i različite generacije ljudi.
"Mimovi su često odraz i neke interne komunikacije. Nerijetko male grupe ljudi kreiraju sopstvene, autentične, originalne mimove koji zapravo imaju značenje unutar tih grupa. Ali također, mimovi teže nekakvom globalnom širenju, pa bih ja rekao da neke poznate mim stranice na internetu služe kao neka vrsta poligona za kreiranje neke vrste globalnog jezika, odnosno globalne kulture, pri čemu se ljudi više povezuju putem mimova, bez obzira na kulturne, jezičke, vremenske i prostorne barijere", pojašnjava Vučetić.
Dodaje da se također može primjetiti da se mimovi koriste i u političko-propagandne poruke, kako bi različiti politički akteri izrazili svoje stavove i promovisali političke ideje. Smatra da mimovi mogu imati pozitvan demokratizirajući efekat jer utiču na povezivanje ljudi, mogu izazvati javnu raspravu, te biti most između mladih i raznih društvenih i političkih tema koje nisu toliko zastupljene.
"U kontekstu BiH, ja bih rekao da je mim scena u svojevrsnoj ekspanziji."
Vučetić smatra da nema konačnog odgovora da li su mimovi dobri ili loši.
"U zavisnosti od toga na koji način ih koristimo, oni mogu biti sjajno sredstvo za kreativno izražavanje mladih, za nekakvo povezivanje, homogenizaciju društa, ali naravno u isto vrijeme mogu da imaju negativnu političku i propagandnu dimenziju. To je kao dinamit, u zavisnosti od toga kako ga koristite takve ćete i rezultate imati", ističe Vučetić.
Vučetić smatra da će se mim scena razvijati sve više u budućnosti i da će sve više mladih ljudi na kreativne načine koristiti prednosti savremenih digitalnih tehnologija.