Šefovi diplomatija EU sastaju se u Briselu s kolegama sa Zapadnog Balkana
Ministri spoljnih poslova država Evropske unije sastaće se u ponedeljak u Briselu sa kolegama sa Zapadnog Balkana, kako bi razgovarali o nizu tema od zajedničkog interesa.
Ovom tradicionalnom sastanku na marginama redovnog ministarskog susreta šefova evropskih diplomatija predsedavaće visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj (Josep Borrell).
Borelj je uoči početka ministarskog sastanka naglasio da je susret sa zapadnobalkanskim kolegama dokaz značaja ovog regiona za Brisel.
"Razgovaraćemo o nedavnim predlozima (Evropske) komisije za proširenje. Insistiraćemo na potrebi da se bliže prati naša spoljnu politiku, neke zemlje nisu se uskladile sa našom spoljnom politikom i sankcijama", izjavio je Borelj.
Nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Baerbock) je ocenila da je ponuda mira i bezbednosti u Evropskoj uniji je najvažniji štit, posebno za zemlje Zapadnog Balkana.
"Zato je toliko ključno da u ovim vremenima shvatimo da je proširenje geopolitičko pitanje, da ne sme biti sivih zona za mir i bezbednost u Evropi", izjavila je Berbok uoči ministarskog sastanka.
I za šefa hrvatske diplomatije Gordana Grlića Radmana, susret s ministrima iz regiona pokazuje posvećenost EU proširenju.
"Da bi ga (proširenje) učinili uspešnom pričom, ključno je da se ispune uslovi, da se sprovedu reforme. I usklađivanje sa vrednostima i standardima EU", podvukao je Grlić Radman.
On je izneo očekivanje da pre kraja ove godine ili početkom naredne dođe do napretka po pitanju otvaranja pristupnih pregovora sa Bosnom I Hercegovinom, te otvaranja prvih klastera sa Albanijom I Severnom Makedonijom.
Ocenio je takođe da je vizna liberalizacija za građane Kosova, koja će se primenjivati od 1. januara 2024, "ogroman korak napred".
Prema navodima iz EU, glavne teme sastanka biće bezbednosna situacija u regionu i šire, kao i saradnja Unije i zemalja regiona u oblasti spoljne politike i bezbednosti.
Sastanak se održava nekoliko dana nakon što je Evropska komisija objavila godišnje izveštaje o napretku i objavila ambiciozan plan za ekonomski rast u zemljama Zapadnog Balkana.
U izveštajima je navedeno da države Zapadnog Balkana sarađuju i koordinišu u spoljnoj politici s EU, sa izuzetkom Srbije i donekle Bosne i Hercegovine.
Druge države, poput Albanije, Crne Gore i Severne Makedonije, skoro su potpuno prihvatili stavove EU, uključujući sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. Iako Kosovo nema formalnu obavezu, ono je podržalo i stavove EU u spoljnoj politici, uključujući i sankcije Rusiji, ocenila je EU.
Uoči sastanka u ponedeljak, nekoliko zemalja EU poslalo je "non-pejper" kojim traže produbljivanje saradnje u oblasti bezbednosti i spoljne politike pre nego što države Zapadnog Balkana postanu članice.
Pismo su potpisale Austrija, Hrvatska, Češka, Italija, Grčka, Slovenija i Slovačka koje su predložile da se ministri zemalja Zapadnog Balkana češće pozivaju na sastanke sa svojim kolegama iz EU, uključujući i neformalne sastanke dva puta godišnje.
Zatraženo je da se dijalom i saradnjom rešavaju problemi koje države Zapadnog Balkana imaju među sobom. To se posebno odnosi na normalizaciju odnosa Kosova i Srbije, jer, prema diplomatama EU, loši odnosi ove dve zemlje otežavaju i situaciju u celom reginu.
Pre susreta s kolegama sa Zapadnog Balkana, ministri spoljnih poslova EU održaće sastanak u Savetu za spoljne poslove na kome će glavna tema biti sukob Izrael-Hamas i humanitarna situacija u Pojasu Gaze.