Novinarka RSE Alsu Kurmaševa je politički zatvorenik, saopćila ruska grupa za ljudska prava
Ruska grupa za ljudska prava "Memorijal" označila je Alsu Kurmaševu, novinarku Radija Slobodna Evropa (RSE), političkom zatvorenicom. Ona je u ruskom pritvoru od 18. oktobra.
Kurmaševa, novinarka Tatarsko-baškirskog servisa RSE iz Praga u Češkoj, koja ima dvojno američko i rusko državljanstvo, otputovala je u Rusiju zbog hitne porodične situacije u maju ove godine.
Privremeno je zadržana 2. juna dok je čekala povratni let na aerodromu Kazan, gdje su joj oduzeta oba pasoša.
Vlasti su 11. oktobra kaznile Kurmaševu s 10.000 rubalja (103 dolara) jer nije registrovala američki pasoš ruskim vlastima, prema izvještajima lokalnih medija na temelju sudskih dokumenata.
Kurmaševa je ponovno privedena 18. oktobra zbog sumnje da se nije registrovala kao strani agent, što je krivično djelo za koji je maksimalna kazna od pet godina zatvora. .
Istražni komitet je saopštio da se Kurmaševa sumnjiči da nije "ispunila obavezu utvrđenu zakonodavstvom Ruske Federacije da nadležnom organu dostavi dokumente neophodne za upis u registar stranih agenata". Kurmaševa i RSE negiraju optužbe.
Sergej Davidis, predstavnik grupe "Memorijal" i vođa projekta "Podrška političkim zatvorenicima", kazao je za RSE da je Kurmaševa priznata kao politička zatvorenica jer smatra nezakonitim član ruskog Kaznenog zakona o stranim agentima i njegovu povezanost s takozvanim "namjernim prikupljanjem informacija u području vojnih, vojno-tehničkih aktivnosti Rusije."
"Podaci o kojima je riječ nisu klasificirani i nije protuzakonito prikupljati takve podatke", rekao je Davidis, istaknuvši da je ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) dala nejasno objašnjenje o tome što se može smatrati podacima zabranjenim za prikupljanje.
Davidis je dodao da "Memorijal" smatra, također, nezakonitim kazneni progon i moguću osudu ljudi zbog neispunjavanja "takozvane obveze da se dobrovoljno deklariraju kao strani agenti.
"Osim toga, u slučaju [Kurmaševe] vidimo konkretne političke ciljeve koji su bili očiti iz načina na koji je progon provođen. Prvo je privedena i osuđena zbog neprijavljivanja drugog državljanstva, a tek nakon toga, nakon očitog razmišljanja, pokrenuli su drugi slučaj," rekao je Davidis.
Kako je kazao, ovo je prvi kazneni postupak i hapšenje te vrste.
"To ukazuje na vještačku podlogu cijele konstrukcije. O ovoj nezakonitoj optužbi se dugo razmišljalo, prije nego što je iskorištena. Tražili su nešto čime bi joj oduzeli slobodu", dodao je.
Rusko pritvaranje Kurmaševe, drugog američkog novinara koje Moskva drži u pritvoru ove godine, izazvalo je val kritika grupa za ljudska prava i političara koji kažu da taj potez signalizira novi nivo ratne cenzure.
Rusija je optužena da je pritvarala Amerikance kako bi ih koristila kao monetu za razmjenu za Ruse zatvorene u Sjedinjenim Državama. Reporter Wall Street Journala Evan Gerškovič uhapšen je u martu zbog navodnog špijuniranja, što su optužbe koju on i novine oštro poriču.
Od 2012. Rusija koristi svoj takozvan zakon o stranim agentima da etiketira i kazni kritičare vladine politike. Takođe se sve više koristi za zatvaranje ljudi iz civilnog društva i medijskih grupa u Rusiji otkako je Kremlj pokrenuo invaziju na Ukrajinu.
Amnesty International, ured UN-a za ljudska prava, Komitet za zaštitu novinara i predsjedavajući Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a pozvali su na hitno puštanje Kurmaševe na slobodu.
Zakon o stranim agentima dozvoljava vlastima da označe neprofitne organizacije kao "strane agente" ako primaju sredstva iz inostranstva i učestvuju u političkim aktivnostima.
RSE naglašava da ovaj zakon predstavlja političku cenzuru koja ima za cilj da spriječi novinare da obavljaju svoje profesionalne dužnosti.
Više od 30 radnika Radija Slobodna Evropa Ministarstvo pravde Rusije je navelo kao "strane agente".
Uz Kurmaševu, u zatvoru su trenutno i novinari RSE Andrey Kuznechyk, Ihar Losik i Vladyslav Yesypenko, zbog optužbi povezanih s njihovim radom. Grupe za ljudska prava i RSE više su puta pozivali na njihovo oslobađanje.
U martu je moskovski sud proglasio bankrot RSE u Rusiji, nakon što je kompanija odbila platiti višestruke kazne u ukupnom iznosu od više od milijardu rubalja (14 miliona dolara) zbog nepoštivanja zakona.