Zelenski ide u Washington kako bi se založio za nastavak vojne pomoći
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odlazi u Washington nakon posjete Argentini dok traži kontinuiranu podršku pred drugu tešku ratnu zimu tokom ruske agresije na Ukrajinu.
Američki predsjednik Joe Biden pozvao je Zelenskog u Washington kako bi potvrdio podršku njegove administracije Ukrajini usred spora s republikancima u Kongresu koji blokiraju desetine milijardi dolara prijeko potrebne vojne i ekonomske pomoći za tu zemlju.
Zelenski je prisustvovao polaganju zakletve novog argentinskog predsjednika, Javiera Mileija, 10. decembra, u njegovom prvom službenom putovanju u Latinsku Ameriku gdje se nadao da će pridobiti podršku među zemljama u razvoju.
Dok se Zelenski priprema da iznese argumente za deblokiranje paketa pomoći u Sjedinjenim Državama, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba stigao je 11. decembra u Brisel, gdje će se na samitu EU 15. decembra odlučiti da li će započeti pregovore o članstvu s Kijevom i dati mu 50 milijardi evra (53,8 milijardi dolara) ekonomske pomoći.
Biden će primiti Zelenskog u Bijeloj kući 12. decembra, rekla je portparolka Karine Jean-Pierre, a ukrajinski lider će se obratiti i američkim senatorima i sastati se s novim republikanskim predsjednikom Predstavničkog doma Mikeom Johnsonom.
"Dok Rusija pojačava svoje raketne i bespilotne napade na Ukrajinu, lideri će razgovarati o hitnim potrebama Ukrajine i vitalnoj važnosti stalne podrške Sjedinjenih Država u ovom kritičnom trenutku", rekao je Jean-Pierre.
Iz ureda Zelenskog saopćeno je da će ukrajinski lider održati "seriju sastanaka i razgovora" fokusirajući se na odbrambenu saradnju između Washingtona i Kijeva, "posebno kroz zajedničke projekte o proizvodnji oružja i sistema protuzračne odbrane, kao i koordinaciji napora između naših zemalja u narednoj godini."
Posjeta Zelenskog uslijedila je nakon što je otkazao video obraćanje američkim senatorima 5. decembra jer se rasprava zahuktala o Bajdenovom zahtjevu od skoro 106 milijardi dolara za finansiranje ratova u Ukrajini i Izraelu.
Bajdenova administracija je u oktobru zatražila od Kongresa da usvoji paket pomoći, koji bi obuhvatio ne samo pomoć Ukrajini i Izraelu, već i sigurnost granica, ali je Dom pod kontrolom republikanaca odbio zahtjev.
Dok je bio u Argentini na inauguraciji novog predsjednika Javiera Mileija, Zelenski se nakratko sastao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u pokušaju da razriješi nesuglasice oko nastojanja Ukrajine za članstvo u Evropskoj uniji.
Orban je održavao bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i njegova nacionalistička vlada se zalagala protiv sankcija EU Moskvi zbog njene invazije na Ukrajinu.
Uprkos kratkom sastanku Zelenskog s Orbanom u Argentini, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto je 11. decembra rekao da Budimpešta neće pokleknuti pred "ucjenama" i da neće promijeniti svoj stav.
"Nastavljamo da donosimo odluke u skladu sa evropskim i nacionalnim interesima i ne dozvoljavamo bilo kakvu vrstu pritiska, bez obzira na to od koga i odakle dolazi, ili da li je u pitanju ucjena ili obećanja", rekao je Sijarto na Facebooku.
Kuleba je 11. decembra upozorio na "razorne" posljedice po Ukrajinu i EU ako se blok ne složi oko davanja zelenog svjetla za početak pregovora o prijemu s Ukrajinom.
"Ne mogu da zamislim, ne želim ni da govorim o razornim posljedicama koje će nastati ako Savet (Evropski) ne donese ovu odluku", rekao je Kuleba uoči sastanka ministara inostranih poslova EU u Briselu.
Kuleba je rekao da se Kijev "još uvijek bori da razumije ove oštre izjave Mađarske" i dodao da je Ukrajina sprovela sve sistemske reforme pravosuđa i obrazovanja koje je blok zahtijevao za početak pristupnih pregovora.
Uz izvještaje Reutersa